Izvor: eKapija | Srijeda, 22.11.2017.| 08:57
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Gradnja toplana na biomasu u rekordnim rokovima - Austrijska firma Urbas spremna za nove investicije u BiH i regionu

Toplana u Prijedoru
Austrijska firma Urbas, koja gradi postrojenja kogeneracije na drvnu biomasu i proizvodi toplovodne kotlove, posljednjih pet godina polako krči put na tržištu regiona.

Ova firma, koja zapošljava 450 ljudi i ima izgrađenih oko 2.000 postrojenja širom svijeta, uspjela je da za samo sedam mjeseci izgradi toplanu na biomasu u Prijedoru, što je bilo u rekordnom roku, a pohvale su stigle i od EBRD-a. Radovi u Prijedoru rezultirali su postrojenjem koje proizvodi 21,5 MW toplote i 250 kilovata struje. Time prijedorska toplana ima štednju od 1,2 mil EUR na godišnjem nivou.

Toplana u Prijedoru, koja je otvorena krajem 2015. godine, je za sada jedini njihov posao u BiH, ali kako kaže za eKapiju Jasmin Purišević, inženjer u Urbasu, neće ostati samo na toj referenci. Zato im je nedavno održani sajam RENEXPO u Sarajevu bio prilika da predstave usluge tržištu BiH.

- Radimo kogeneracije koje mogu da proizvode toplotu u rasponu od 1 do 30 MW i struju od 1 do 15 MW. Kogeneracije velike snage rade na sistemu parnih turbina, a manje na drvni plin - objašnjava Purišević.

Na primjeru toplane u Prijedoru kaže da se ne čeka veliki period povrata investicije. Pozitivan aspekt takvih investicija je da se svo gorivo koje se koristi za kotlove uzima u istom gradu, državi ili regionu, pa se stvara lanac zainteresovanih firmi gdje svi imaju korist. Time i toplane u BiH mogu izaći iz velikih dugovanja.

- U susjednoj Srbiji radimo jedan veliki projekat kogeneracije na drvnu biomasu, koja će proizvoditi 2,5 MW struje i 8 MW toplote. U Hrvatskoj imamo dva projekta kogeneracije na drvni plin snage 450 kW/el.

Purišević nam objašnjava da je ovaj region svakako interesantan za ulaganje i da se jasno vide dva tipa investitora. Na jednoj strani su opštine i preduzeća u njenom vlasništvu poput toplana, a na drugoj strani drvoprerađivači koji imaju veliku priliku.

- Naime, oni bi mogli otpimizirati svoju proizvodnju tako da bi, osim proizvodnje toplote, postrojenja za kogeneraciju njima donijela i električnu struju. Tako bi uz toplotu struja bila nus proizvod, a feed in tarife svakako su podstrek za investiranje.

Purišević kaže da se od potpisivanja ugovora do puštanja u rad postrojenja kogeneracije na drvnu sječku čeka šest do sedam mjeseci, dok se kod kogeneracija na parnim turbinama čeka 12 mjeseci, jer se samo na proizvodnju takvih turbina traje 10 mjeseci.

T.B.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.