NavMenu

Strategija obnove zgrada u BiH gotova na jesen 2018. - Projekat koji će trajati do 2050. vrijedan više milijardi maraka

Izvor: eKapija Petak, 17.11.2017. 15:21
Komentari
Podeli
(Foto: Nagy-Bagoly Arpad/shutterstock.com)
Septembar 2018. je rok kada bi BiH trebalo da dobije Strategiju obnove zgrada do 2050. U cilju povećanja energetske efikasnosti privatnog stambenog fonda i zgrada javnih ustanova stručnjaci, država, entiteti, lokalni nivoi vlasti i finansijske institucije imaju zadatak da definišu kako će se realizovati i finansirati ovaj višedecenijski projekat.

Kako se moglo čuti prije nekoliko dana na sajmu RENEXPO u Sarajevu, benefiti će biti višestruki. Osim ušteda u domaćinstvima i javnim insitucijama, očekuje se veliki posao za privatne firme, izvođače radova, a i zapošljavanje značajnog broja radnika. Suvišno je govoriti koliko bi to uticalo i na kvalitet života i zaštitu životne sredine.

Sarajevska firma Enova je lider konzorcija konsultantskih kompanija koje će učestvovati u izradi Strategije. Osim nje, u konzorciju je i Buildings Performance Institute Europe (BPIE), evropski institut koji se bavi istraživanjem i razvojem u oblasti poboljšanja energetskih karakteristika zgrada.

- Trenutno traje proces analize fonda zgrada u BiH, tako da u ovom trenutku nije moguće govoriti o tačnim podacima o broju objekata koji bi bio obnovljen. Međutim, na osnovu postojeće Tipologije stambenih zgrada BiH koja je pripremljena uz podršku Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ) i Tipologije javnih zgrada u BiH koja je pripremljena uz podršku Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u BiH, broj stambenih objekata u BiH iznosi 861.965, dok broj javnih zgrada iznosi 7.600. U Strategiji će biti predložene mjere obnove za sve tipove zgrada u BiH, privatne i javne, stambene i nestambene - kaže za eKapiju Muris Mešetović iz Enove.

Broj privatnih stambenih zgrada je, kako kaže, znatno veći, i u njemu je zastupljeno više tipova zgrada u odnosu na broj i strukturu javnih. Iz tog razloga, u oblasti obnove privatnih stambenih zgrada postoji najveći potencijal za dobijanje energestkih ušteda, ali je za obnovu privatnih objekata potrebno znatno više novca, različiti stimulativni regulatorni i finansijski mehanizmi. Zato je privatni sektor puno teže animirati na pokretanje radova, kaže Mešetović.

- Kada su u pitanju prioriteti obnove oni će biti definisani u procesu izrade Strategije, međutim vrlo je moguće da će cilj biti duboka obnova zgrada, što podrazumijeva ostvarenje energetskih ušteda od 60% do 90%.

U aktivnostima obnove zgrada na području cijele BiH postoji mogućnost za uključivanje svih ključnih aktera u ovoj oblasti - projektantske kompanije, proizvođači i trgovci energetski efikasnim materijalima i uređajima, kompanije koje se bave ugradnjom građevinskih materijala i uređaja, univerziteti, konsultantske kompanije, finansijske institucije i fondovi. Takođe, tu je vladin i nevladin sektor, i na kraju vlasnici zgrada.

- Obaveza izrade Strategije proizlazi iz Direktive o energetskoj efikasnosti 2012/27/EU, za koju se BiH obavezala da će je implementirati potpisivanjem Sporazuma o osnivanju Energetske zajednice. Tako da standardi koji treba da budu primijenjeni u Strategiji su oni koji su propisani navedenom direktivom i ostalim relevantnim EU direktivama u ovoj oblasti, kao i standardi propisani domaćim zakonodavstvom od kojih je veliki broj već usklađen sa relevantnim EU direktivama - ističe Mešetović.

(Foto: Radovan1/shutterstock.com)
Na sajmu RENEXPO u Sarajevu se moglo čuti da je BiH prva od članica Energetske zajednice koja je pokrenula ove aktivnosti.

Velika šansa za građevinski sektor

Strategiju obnove zgrada u BiH do 2050. činiće tri strategije - iz RS, FBiH i Brčko distrikta.

- Očekuje nas težak i zahtjevan posao. Lako je samim zakonom bilo obavezati investitore novih zgrada da prilikom izgradnje moraju primjenjivati mjere energetske efikasnosti i za izgrađeni objekat izvrše energetski pregled i obezbjede energetski certifikat bez kojeg se ne može izdati upotrebna dozvola za zgradu. Sad je na redu daleko teži dio posla koji traži iznalaženje kreativnih i stimulativnih mjera za vlasnike ili korisnike starih zgrada kako bi pristupili velikim i sveobuhvatnim rekonstrukcijama, bez obzira na činjenicu što će najveću korist zbog velikih ušteda imati upravo oni - kaže za eKapiju pomoćnik ministra građevinarstva, prostornog uređenja i ekologije RS Miladin Gaćanović.


Gaćanović kaže da bi obnova zgrada prema visokim standardima energetske efikasnosti mogla, dugoročno gledajući, biti jedna od najisplativijih ulaganja, a najveći efekti mogli bi se ostvariti u građevinskom sektoru i industriji građevinskih materijala i opreme. Procjena je da će ovi radovi koštati i više desetina milijardi maraka.

- Za finansiranje obnove zgrada biće potrebno osnovati nacionalni fond za energetsku efikasnost, finansiranje i tehničku pomoć. Sigurno je da će se koristiti svi poznati i raspoloživi modeli, kao što su ESCO tržište koje podrazumijeva finansiranje trećih lica, obligacione šeme, revolving fondove, grantove i evropske fondove, te klasični krediti banaka. Međutim, u ovom momentu sigurno je da, dok se ne donese Strategija obnove zgrada, BiH i njeni entiteti ne mogu računati na novac i fondove EU rezervisane za ove namjene.

Prema njegovim riječima, najvažnije je obezbijediti značajnija inicijalna sredstva u prvim godinama obnove, kako bi se taj proces u većem obimu pokrenuo i započeo lanac sanacije koji bi zahvaljujući sredstvima ostvarenim od ušteda energije, iznose za ove namjene svake godine značajno uvećavao.

- Prvi konkretni rezultati u implementaciji zavisiće, u najvećoj mjeri, od dinamike i kvaliteta finansija. Upravo da bi se pratila realizacija Strategije obaveza je da se ona mora ažurirati svake tri godine. To znači da ćemo konkretne rezultate moći sagledati nakon prvog njenog ažuriranja. Međutim, kako bi se obezbijedilo ispunjavanje makar minimalnih zahtjeva u pogledu energetskih karakteristika prema određenim direktivama i Strategiji, sami propisi i odluke nadležnih organa Energetske zajednice obavezuju da se obnova zgrada započne prema određenoj dinamici i obimu i to od zgrada koje koriste organi vlasti - objašnjava Gaćanović.

Kako smo saznali u Ministarstvu prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS procjena je da u BiH ima oko 200 miliona m2 korisne površine u zgradama, od čega se oko 35 miliona odnosi na javne zgrade, a preostali dio na stambene.

Teodora Brnjoš


Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.03.2024.  |  Zdravstvo

Šta znače česti ružni snovi

Riječ je o važnom otkriću budući da su loši snovi do sada najprije dovođeni u vezu sa psihičkim stanjima. Parkinsonova bolest, rani znaci otkrivanja i bolje šanse za liječenje su veliki izazov za naučnike, a zahvaljujući istraživačima sa University of Birmingham sada postoje preliminarni dokazi da bi učestali ili svakodnevni loši snovi mogli biti rani znak oboljenja. Važno otkriće: Parkinsonova bolest i učestale noćne more

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.