Izvor: biznis.ba | Ponedjeljak, 13.11.2017.| 11:12
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Šta bi privrednicima u BiH donio zakon o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju?

(Foto: SFIO CRACHO/shutterstock.com)
Nakon donošenja novog Zakona o stečaju u Republici Srpskoj i istog zakona čije se usvajanje uskoro očekuje u Federaciji BiH, nametnulo se pitanje potrebe još jednog novog zakona – Zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju u Bosni i Hercegovini.

Ovim zakonom, koji je već na snazi u susjednoj Srbiji, uređuju se uslovi i načini sporazumnog finansijskog restrukturiranja dugova koje pravna lice, preduzetnici i fizička lica kao korisnici hipotekarnog kredita imaju prema bankama, mikrofinansijskim institucijama i društvima koja se bave poslovima lizinga.

Finansijsko restrukturiranje je na dobrovoljnoj bazi i provodi se u kompanijama koje nisu u stečajnom postupku. Procesom su obuhvaćeni samo poslovni/komercijalni dugovi, ali ne i dugovi prema državi i poreskoj upravi. Uslov za dobrovoljno restrukturiranje je i da na strani povjerioca postoje najmanje dvije banke. Zakon predviđa mirovanje dugova u toku trajanja sporazuma, odnosno odlaganje prinudne naplate izvršenja koje je pokrenuto i ostalih radnji u cilju naplate potraživanja, osim podnošenja tužbi za naplatu potraživanja, kako bi se spriječila zastarjelost.

U susjednoj Srbiji, u kojoj se ovaj zakon primjenjuje od 2012. godine, do sada je vođeno 50 postupaka od čega je trećina slučajeva pozitivno završena. Razlog ne tako velikog broja riješenih slučajeva, kažu u Privrednoj komori Srbije, leži u činjenici da se preduzeća kasno jave za dobrovoljno finansijsko restrukturiranje.

- Kasno javljanje dužnika je najveći problem. Kompanije se trebaju prijaviti za dobrovoljno finansijsko restrukturiranje čim se pojave prvi problemi, prve nemogućnosti redovnih isplata dospjelih rata. Kada kompanije uđu u velika dugovanja i u drugi platni red, onda pregovori sa bankama idu jako teško - poručuju iz Privredne komore Srbije.

U procesu dobrovoljnog finansijskog restrukturiranja, Privredna komora je institucionalni posrednik kojem se obraćaju dužnici. Nakon podnošenja zahtjeva, Privredna komora dalje nastavlja pregovore sa bankama u potpuno povjerljivom procesu.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.