Izvor: Klix | Srijeda, 01.11.2017.| 09:03
Izdvojite članak Odštampajte vijest

BiH neorganizovano ušla u proizvodnju malina - Problem treba sistemski riješiti, moguć gubitak 120.000 radnika

(Foto: ALEX2016/shutterstock.com)
U 2016. godini iz BiH je izvezeno 22.000 tona maline u iznosu od blizu 56 mil KM, što je predstavljalo pozitivnu vijest za sektor jagodičastog voća u našoj zemlji. Međutim, ovogodišnji vremenski uslovi, loš sadni materijal, neusklađenost zaštite te nedovoljno prisustvo agronoma na terenu, pokazali su koliko se u BiH neorganizovano ušlo u ovu proizvodnju.

Uz evidentan ovogodišnji pad prinosa, situaciju je dodatno usložnila i niska otkupna cijena, zbog koje su se neki od izrevoltiranih proizvođača malina odlučili na uništavanje uroda.

Jasminka Haždiavdić, predsjednica Upravnog odbora Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH kaže da je ovdje riječ o jakoj i strateškoj proizvodnji, međutim njene osnove nisu dovoljno jake te se mora raditi na jačanju njenih temelja.

Navodi da su temelji ove proizvodnje upravo proizvođači, te da se organizacija proizvođača mora podići na viši nivo.

- S aktuelnim padom prinosa mislim da nema te tržišne cijene koja će dati opravdanost proizvodnje. Kada smo ulazili u proizvodnju, kalkulacije su bile da je prinos između tonu i po i dvije, a sada dolazimo u situaciju da ti prinosi spadaju i na 500 kilograma po dunumu, a neki su i uništeni - kaže Haždiavdić.

Prošlogodišnji prinosi po dulumu su iznosili između 740 i 800 kilograma, a ovogodišnji urod u konačnom prosjeku znatno je niži.

- Moramo podići prinos na površinama i moramo se boriti za tržišta gdje vjerujemo da naše maline i pripadaju. Mi smo vrlo blizu proizvodnje koja je u rangu organske, kvalitet naših malina ne smije padati - smatra predsjednica Upravnog odbora Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH.

Odvojenost programa poticaja od realnosti

Smatra i da svi nivoi vlasti putem programa poticaja ovom sektoru trebaju prići sistemski. Navodi da program poticaja ne može biti izolovan od onoga što se dešava na terenu.

- U godini kada spašavamo postojeću proizvodnju imate situaciju da određeni nivoi vlasti podstiču nove zasade, što je realno apsurd. Gubite ono što imate i trebate to sačuvati, a vi kažete da je prevelika ekspanzija koja se potiče. To je jedna odvojenost programa poticaja od realnosti - naglašava Hadžiavdić.

(Foto: Thomas Barrat/shutterstock.com)
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u 2016. godini iz BiH je izvezeno 22.000 tona malina u iznosu od blizu 56 mil KM, dok tačnih informacija o ovogodišnjem izvozu još uvijek nema, izuzev toga da je prosječna izvozna cijena u julu i augustu iznosila 1,71 eura.

Pad prinosa malina ove godine zabilježio je Almir Dedić iz Živinica, a kako kaže, svoj maline ove godine nije brao.

- Ove godine sam imao tri dunuma, a kasne snježne padavine u maju te intenzivne kiše i suše su se reflektovale na samu proizvodnju te su mi u potpunosti stradala dva dunuma. Na području TK u prosjeku je stradao dunum i po zasada po proizvođaču - naglašava Dedić koji je ujedno i predsjednik Grupacije proizvođača malina TK.

On upozorava da bi niska otkupna cijena koja bi trebalo da bude ostvarena iduće godine mogla dovesti do gašenja samog sektora malinarstva.

- Mi imamo informaciju da u BiH postoji 20.000 proizvođača malina, te da je radno angažovano 120.000 osoba kojima je u ovom momentu ugrožena egzistencija - upozorava on.

Osnivanje zadruge jedno od rješenja

Jedno od rješenja problema je i osnivanje regionalnih zadruga proizvođača, a koja bi u lošim godinama bila u prilici amortizovati određene negativne efekte, a istovremeno zbir svih snaga stvoriti u funkciju toga da se mogu preuzeti veći projekti koji će organizovati ovu poljoprivrednu granu.

Na području Tuzlanskog kantona trenutno je u fazi osnivanje zadruge proizvođača malina, a cijela procedura bi trebalo da bude završena do kraja ove godine.

- Mi smo već imali edukaciju proizvođača malina o konceptu zadružnog organizovanja, poslovanju, načelima i samom osnivanju. Zadruga bi komerciolizovala sav trud i rad malinara kroz jeftine nabavke i dobru prodaju. Najbitnije je da u malinjacima u proljeće odradimo sve one pripremne radnje kada je riječ o đubrenju, zaštiti i pripremama malinjaka za cijelu proizvodnju. To će se odraziti na ukupan finansijski bilans svakog malinara - kaže Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla.

Inače, o svim ovim problemima juče se govorilo u Tuzli za vrijeme okruglog stola koji su organizirali Savez proizvođača jagodičastog voća u BiH i Grupacija proizvođača maline TK.


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE