Izvor: Oslobođenje | Srijeda, 25.10.2017.| 08:58
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Kako su domaći uzgajivači gljiva potisnuli uvoznu konkurenciju?

(Foto: NK-55/shutterstock.com)
Gljivari iz Tuzlanskog kantona proizvode 60% od ukupno 3.000 tona gljive, koliko se proizvede u Bosni i Hercegovini tokom godine. Alma Fazlić iz Tuzle i njena firma Bukovača na tržištu su već tri godine i njen prinos sada iznosi 7.200 kilograma bukovače. Međutim, sve je počelo sa daleko manjim količinama i sa šampinjonima.

- Sve je to krenulo kao hobi, i sa šampinjonima, ali oni su prilično zahtjevni, pa sam brzo prešla na bukovače. S njima je malo lakše, ali i dalje sve ovo zahtijeva barem 10 sati rada dnevno - kazala je ona.

Proizvodnja gljive joj je osnovna djelatnost, a plasira je kroz markete, te lokalne pijace. Četiri puta u toku godine bere gljive, a sezona uzgoja traje praktično cijelu godinu, od avgusta do juna.

- Kao i za svaki posao, treba volja, s tim da za gljive treba i dobar i klimatiziran prostor, ventilatori i dosta truda. Nije fizički zahtjevno, ali kao i sve živo, i gljive trebaju pažnju, tako da moj radni dan traje od 10 do 12 sati - dodaje Fazlić.

Ona je samo jedan od stotinjak gljivara koji trenutno rade na području TK-u. Njih 30 se proizvodnjom bavi profesionalno, dok su ostali hobisti, ali sa ozbiljnim namjerama da prošire svoje biznise. Upornošću, ali i kvalitetom gljivari su potisli uvoz svježe gljive i već 10 godina, kao nijedna druga proizvodna grana, dominiraju domaćim tržištem.

- S obzirom na to da se ona mora brzo plasirati, logično je da je domaći proizvođači najbrže mogu plasirati. Međutim, nije to jedini faktor. Mi smo posljednjih nekoliko godina, iako su troškovi proizvodnje rasli, zadržali stare cijene, a samim tim i kupce - kazao je Mujdin Tokić, predsjednik kantonalnog udruženja gljivara.

Razvoju gljivarstva itekako pomaže i činjenica što se osnovne sirovine za proizvodnju šampinjona, bukovača i šitaki gljiva proizvode u BiH, odnosno u Kantonu. Tako u TK-u postoji i jedina kompostara za šampinjone, ali i proizvodnja micelija, odnosno sjemena gljive.

- U ovom segmentu nismo uspjeli potisnuti uvoz, ali imamo jako kvalitetan proizvod. Ne ubacujemo aditive, kao uvoznici, i garantujemo prirodnu proizvodnju - kazao je Emir Hećimović, direktor kompostare Agro Life.

Iako ovo predstavlja olakšavajuću okolnost, prisutne su i otežavajuće. Osim poticaja, koji su iz godine u godinu manji, nedostaje i slame i drugih sirovina, koje služe za pripremu komposta.

- Mi ne proizvodimo pšenicu u velikim količinama i logično je da nemamo velike količine slame, ali sigurno je da se stvari mogu organizovati na drugačiji način. Savremeni čovjek stvara sve veće količine organskog otpada i zašto ne bismo taj otpad iskoristili kao sirovinu. Mi na ovaj način želimo pokazati da se od otpada iz poljoprivredne proizvodnje može proizvoditi ekološki zdrav proizvod. Slama je samo jedan od aspekata. Mi smo je iz inostranstva u prošloj godini uvezli oko 300 tona slame - kazao je Suad Selimović, sekretar grupacije gljivara pri Kantonalnoj privrednoj komori.

Bosna i Hercegovina sa svojih 2 kilograma po domaćinstvu na dnu je evropske ljestvice po konzumaciji gljiva, za koje posljednje naučne i medicinske studije pokazuju da su nepresušan izvor minerala i vitamina, ali i da imaju specifična ljekovita svojstva.


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE