Izvor: Tanjug | Ponedjeljak, 09.10.2017.| 10:22
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Srpski i hrvatski naučnici pokreću auto na vodonik

(Foto: Stock-Asso/shutterstock.com)
Vožnja automobila na vodonik ili sijalica koja se pali na vodoničnu energiju do nedavno je zvučalo kao daleka budućnost, ali na tome da to uskoro postane realnost osim svjetskih, angažovani su i naučnici iz Srbije.

Naime, istraživači sa Instituta za nuklearnu energiju Vinča u saradnji sa kolegama iz hrvatskog Instituta Ruđer Bošković i švajcarskog federalnog instituta EMPA već dvije godine rade na projektu vodonične energetike pod nazivom "Novi materijali za skladištenje energije".

U okviru istraživanja, koje je bilo povod okupljanja istraživača iz Srbije, Hrvatske i Francuske na dvodnevnom seminaru u Institutu Vinča, razvijaju se metode skladištenja vodonika kako bi on imao širu primjenu kao pogonsko gorivo i izvor energije o čemu je pisao i časopis Chemistry - European Journal.

Vođa istraživanja, Nikola Biliškov iz Instituta Ruđer Bošković iz Zagreba, rekao je za Tanjug da se u okviru projekta stvaraju novi materijali za skladištenje vodonika s ciljem da se stvore efikasniji rezervoari za automobile ili potrošače kao što su repetitori ili slične sprave.

- Konkretno, razvijamo takozvane kompleksne hidride koji predstavljaju nekoliko grupa hemijskih sastava koji sadrže velike količina vodonika i koje mogu da oslobađaju ili primaju vodonik prema našoj potrebi - kaže Biliškov.

Prema njegovim riječima vodonik sve više ulazi u komercijalnu upotrebu, a gotovo svi vodeći proizvođači automobila imaju bar jedan model koji se pokreće na vodonik.

- Najrazvijeniji u tome su Toyota, Nissan, Mercedes, Honda, a Toyota čak ima i komercijalni automobil. U Evropi postoje sistemi koji pomoću vodonika napajuju energijom čitava naselja, a grade se i mreže pumpi vodonika za snabdijevanje vozila vodonikom - kaže Biliškov.

Saradnja Srbije i Hrvatske najbolje rješenje

O saradnji sa kolegama iz Instituta Vinča hrvatski naučnik ima samo riječi hvale.

- U nauci nije uvijek nužno da saradnja bude regionalna, ali u ovom slučaju se to pokazalo kao najjednostavnije i najbrže, jer se na ovaj način najbolje razmijenjuju ideje. Sarađivao sam sa mnogo grupa, ali rijetke su kolege koje mogu tako brzo i tačno da reaguju na moje zahtjeve kao što je slučaj sa grupom iz Vinče - rekao je Biliškov.

Da vodonična energetika predstavlja budućnost tvrdi i Jasmina Grbović Novaković, koja predvodi tim od 17 srpskih naučnika Instituta za nuklearnu energiju Vinča i jedinu grupu koja se u Srbiji bavi ovom tematikom.

- To je tzv. zelena energija, a ako shvatimo da iz automobila na vodoničnu energetiku izlazi samo voda i da se ne zagađuje okolina, jasno nam je da je to budućnost - kaže naučnica i navodi još jedan zanimljiv primjer upotrebe vodonične energije.

(Foto: Rafal Olkis/shutterstock.com )
- Može se pokrenuti lift i to na vrlo jednostavan način. Uz pomoć dva različita hidrida, odnosno kompresora, koja imaju različite temperature kroz sistem cijevi lift može da se podiže - tvrdi Grbović Novaković.

Najdalje je otišla Kanada, a Srbija se visoko kotira

Od sagovornice Tanjuga saznajemo da je u primjeni vodonične energetike najdalje otišla Kanada, kao i da u Grenoblu u Francuskoj postoje stanice za punjenje automobila vodonikom.

- U Grenoblu možete da iznajmite i bicikl na vodonik i obići cijeli grad njime. Institut Nil iz Grenobla, s kojim i mi sarađujemo, ima najjaču grupu ne samo u istraživanjima, već i u vodoničnoj tehnologiji - rekla je Grbović Novaković.

Upitana o mogućnostima razvoja i primjene vodonične energetike u Srbiji, naučnica odgovara da je ova zemlja visoko kotirana kada su u pitanju istraživanja u ovoj oblasti, ali da tehnologija zahtjeva velika ulaganja.

- Ako želimo da vozimo automobile na vodonik moramo da imamo i infrastrukturu koja radi na vodonik, a mi smo od toga jako daleko - kaže Grbović Novaković.

Naučnica dodaje da je doprinos srpske grupe u ovom istraživanju, koje se sprovodi i u Laboratoriji za fiziku Instituta Vinča, u ispitivanju kompleksnih hidrida i implantaciji vodoničnih jona u materijale kako bi se njihova struktura učinila lakšom.

- Vodonik u tom slučaju može brže da uđe ili izađe iz materijala. Na taj način se kontroliše kako sistem funkcioniše, tj. kojom brzinom se, na primjer, kreće automobil - objašnjava sagovornica Tanjuga.

U cilju promovisanja vodonične enegetike u Institutu Vinča biće formiran Centar za obnovljive izvore energije i vodoničnu energetiku u čiji će rad biti uključene Laboratorije za fiziku, za nuklearnu i plazma fiziku i za materijale.

Direktor Laboratorije za fiziku, Srđan Petrović, navodi da se u ovoj laboratoriji nalazi najveće korisničko postrojenje u Srbiji koje se, osim za projekat vezan za vodoničnu energetiku, koristi u različitim istraživanjima.

- Trenutno desetak grupa koristi za istraživanje ovu instalaciji koja omogućava da se dobijaju joni teških i visokonaelektrisanih elemenata. Osim toga, moguće je modifikovati poluprovodničke materijale, polimere i generalno sve čvrste materijale koji mogu da podnesu vakum - objašnjava Petrović.

On dodaje da će Laboratorija za fiziku uskoro postati dio mreže sličnih korisničkih postrojenja u Evropi, tako da će postati otvorena za naučne grupe iz regiona i cijele Evrope.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.