NavMenu

Šta bi BiH mogla da uradi na povećanju stranih investicija - Proizvodno-izvozna platforma šansa za domaću privredu

Izvor: eKapija Četvrtak, 14.09.2017. 15:34
Komentari
Podeli
(Foto: Number1411/shutterstock.com)
Financial Times nedavno je objavio da je Srbija prva u svijetu po indeksu performansi grinfild direktnih stranih investicija za 2016. Dobar plasman susjedne zemlje podstakao nas je da istražimo na kom je mjestu BiH u ovom poretku, šta možemo da uradimo kako bismo se bolje rangirali, na koje investicije treba da se usmjerimo i koja je ključna strategija naše zemlje u privlačenju stranih investicija.

Kako je za eKapiju rekao predsjednik Vijeća stranih investitora u BiH Branimir Muidža, BiH je na ovoj listi zauzela 16. mjesto od ukupno 94 zemlje koje su obuhvaćene. U poređenju sa zemljama regije Istočne Evrope, dodaje Muidža, BiH zauzima 6. mjesto ispred Mađarske, Estonije, Rumunije i Poljske.

- Statistike ukazuju da je većina stranih ulaganja u BiH stigla putem privatizacija i akvizicija, a ne grinfild investicija. Jedan od uzroka nedostatka grinfild ulaganja jeste nepostojanje strategije razvoja, ciljeva i jasno definisane makroekonomske politike koja bi sprovodila ciljeve, kao i nepostojanje odgovarajuće infrastrukture - ističe Muidža.

Privatizacije i akvizicije donijele više novca

Prednost grinfild investicije, objašnjava predsjednik Vijeća stranih investitora u BiH, jeste u činjenici da investitor mora napraviti novu fabriku ili postrojenje na tržištu zemlje u koju je ušao, mora zaposliti nove ljude i, što je najvažnije, mora na to tržište donijeti novi proizvod. Grinfild investicije su, kaže, najviše u funkciji unapređenja međunarodne konkurentnosti privrednih subjekta.

- Braunfild investicije se također moraju posmatrati kao sredstvo za ostvarivanje nekoliko značajnih ciljeva kao što su - spašavanje posrnulih kompanija, povećanje efikasnosti postojećih kompanija, tehnološki razvoj, prenošenje novih znanja i vještina kao i osvajanje novih tržišta - smatra Muidža.

Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) navodi za eKapiju da na osnovu uzorka od 442 posjećene kompanije u okviru Aftercare programa (postinvesticiona podrška stranim investitorima u BiH), koji Agencija sprovodi od 2007, grinfild, odnosno novoosnovana preduzeća, čine 51%, braunfild ili akvizicije i privatizacije čine 29%, dok se 20% odnosi na zajednička ulaganja.

- Odnosi su drugačiji ako se posmatra po vrijednosti ukupnih investicija, tada akvizicije i privatizacije čine 65% investicija, dok novoosnovana preduzeća učestvuju sa 16%, a zajednička ulaganja sa 19% u okviru ukupnih investicija od 8,7 mlrd KM. Ovo se odnosi samo na posjećene kompanije u okviru Aftercare programa - ističu iz FIPA-e.

Proizvodno-izvozna platforma budućnost BiH

Kada odlučuju gdje ulagati, strani investitori procjenjuju više aspekata neke zemlje. Jedan od osnovnih je veličina tržišta. S obzirom na to da BiH ima oko 4 miliona stanovnika, tržišta ove veličine nisu atraktivna da bi multinacionalne kompanije svoje strategije fokusirale na njih.

(Foto: ChameleonsEye/shutterstock.com)
- Mi nismo zanemarivo tržište, ali nemamo mogućnost lociranja većih proizvodnih kapaciteta koji bi imali regionalnu ili širu dimenziju. Međutim, to ne znači da tržište ove veličine nije interesantno srednjim i malim inostranim preduzećima. Nama su potrebna strana ulaganja i radi jačanja postojećeg izvoza. Većina stranih preduzeća koja posluju u BiH su izvozno orjentisana. Ali i dalje bilježimo značajniji uvoz roba u odnosu na izvoz iz BiH - kažu u Agenciji FIPA.

I predsjednik Vijeća stranih investitora u BiH Branimir Muidža smatra da je budućnost ekonomskog razvoja BiH u njenoj izvoznoj orijentisanosti. Ističe da BiH obiluje potencijalima, počevši od energije, zatim turizma, industrijskog potencijala, kao i bogatstvom voda i šuma. Svi znamo, kaže Muidža, da BiH ima i povoljan geostrateški položaj, ali istovremeno i malo tržište.

- Ono što bi mogla biti win-win situacija za BiH jeste mogućnost da se afirmiše ekonomija na proizvodno-izvoznoj platformi. Uvjeren sam da se BiH treba razvijati na proizvodnji, da je potrebna reindustrijalizacija države. Ključno bi bilo privući kapital koji bi se uložio u proizvodne pogone, koji bi bili namijenjeni kako domaćem tržištu tako i izvozu. Ovo bi dovelo do zapošljavanja građana BiH, osigurao bi se rast i razvoj, kao i budućnost naše djece. Nažalost, takvu viziju nemaju vlasti u BiH, što dokazuje i nedavno ukidanje podsticaja za izvoz i reinvestiranje, i to je jako pogrešan korak.

Muidža dodaje da je uvjeren da je, umjesto ovih poteza države, potrebno da se reinvestiranje, proizvodnja i izvoz aktivno podstiču kombinacijom raznih konkretnih mjera i podsticaja.

- Privrednici su suočeni sa tim da se prilikom izvoza ili uvoza roba i usluga javljaju učestale situacije kada institucije zadužene za akreditaciju proizvoda nisu efikasne i tu najveći problem nastaje za izvoznike, odnosno proizvodne kompanije koje treba da većim dijelom održavaju razvoj ekonomije u BiH.

Bescarinska trgovina, povoljna porezna politika, jeftina radna snaga...

BiH pruža širok izbor investicijskih mogućnosti u različitim sektorima. Veoma je povoljna destinacija za sve izvozno orjentisane proizvodne programe, s obzirom na veoma povoljnu geoekonomsku poziciju, lak i brz pristup velikim tržištima, postojanje ugovora o bescarinskoj trgovini ili preferencijalnog statusa sa gotovo svim velikim zemljama što omogućava bescarinski izvoz širom svijeta svega što je proizvedeno u BiH. Istovremeno, imamo veliku ponudu jeftinog proizvodno-poslovnog prostora, prihvatljive troškove poslovanja i raspoloživost radne snage po povoljnim cijenama.

- Prema istraživanju koje je Vijeće stranih investitora BiH sprovelo među svojim članicama, osim blizine EU tržišta, ključne prednosti su i visokoobrazovani kadrovi po konkurentnim cijenama rada, postojeći resursi i logistika, lak pristup sirovinama i drugim repromaterijalima, zatim postojeća tradicija u određenom sektoru, povoljna porezna politika, relativno niska cijena energije i stabilnost opskrbe, kao i solidna transportna povezanost - ističe Muidža.

Ukinuta prepreka za strane investicije u medijima

Muidža kaže da su strani investitori kao najveće prepreke naveli, osim političke nestabilnosti, i komplikovanu birokratiju i neefikasne administrativne procedure.


(Foto: Edhar/shutterstock.com)
- Došlo je do određenog napretka, konkretno, značajan napredak ostvaren je u oblasti registracije poslovnih subjekata, pri čemu nam je drago vidjeti da su neke od najznačajnijih preporuka iz naše Bijele knjige u međuvremenu implementirane, kao što je ukidanje prepreka za strane investicije u medijima, omogućavanje registracionom sudu pristup drugim sudskim registrima elektronskim putem, te određena poboljšanja u organizaciji rada registarskih sudova.

Međutim, pored zabilježenog napretka, postupak registracije poslovnih subjekata u BiH je i dalje relativno složen i dugotrajan. Kada su u pitanju procedure dobijanja građevinskih i ekoloških dozvola, te postupak dobijanja koncesija, generalno gledano napredak nije zabilježen.

Mjere za povećanje stranih investicija

Prema statistici Centralne banke BiH direktne strane investicije u 2016. iznosile su oko 536 mil KM, što je povećanje za oko 13%, u odnosu na predhodnu godinu. Ipak to nije zadovoljavajući iznos ako pogledamo iznos koji su zabilježile zemlje u regionu kao što su Srbija sa 1,9 mlrd EUR, Hrvatska sa 1,7 mlrd, Crna Gora sa 687 mil EUR, pa čak i Makedonija koja je uprkos nestabilnoj političkoj situaciji zabilježila veći priliv od BiH sa 358,5 mil EUR.

Predsjednik Vijeća stranih investitora kaže da bi se povećao obim direktnih stranih ulaganja, nužno je u cijeloj zemlji uspostaviti koordinaciju za kreiranje i implementaciju programa ekonomskih reformi koje treba da obuhvate i strukturalne reforme.

- Potrebno je sprovođenje porezne reforme koja bi trebalo da ide u smjeru poreznih i ostalih rasterećenja raznih naknada. Takođe, potrebno je i značajno skratiti rokove i vrijeme za ishodovanje i odobrenje raznih dozvola - od ekoloških do građevinskih, zatim donošenje krovnih ili harmoniziranih zakona od značaja za oblast energetike, poljoprivrede... Neophodno je i da se smanjenji birokratija, a poveća njena efikasnost, te olakšaju procedure za osnivanje i funkcionisanje privrednih društava - ističe Muidža.

Iz Agencije FIPA poručuju da su na skorašnjem kolegijumu definisali učešće predstavnika FIPA-e na nekoliko investicijskih manifestacija do kraja 2017. u inostranstvu poput sajma u Minhenu, privrednih foruma u Švicarskoj, u Londonu i Štutgartu, foruma RENEXPO, te organizovanje posjeta nekoliko stranih privrednih delegacija BiH, kao i održavanje sastanaka sa stranim investitorima iz Kine, Italije, UAE, Njemačke, Češke, Australije, sve sa ciljem privlačenja stranih investitora i promocije zemlje.

BiH bi svakako trebalo da iskoristiti postojeće kapacitete i ponuditi ih potencijalnim investitorima. Ulaganja u ove kapacitete ne samo da će ojačati privredu zemlje već, što je još bitnije, sačuvati veliki broj radnih mjesta. Međutim, vrlo je važno da dolazak novog investitora prati odgovarajuća infrastruktura i logistika, te efikasan administrativni aparat koji će agilno servisirati investitora, a ne da mu budu prepreka u realizaciji investicije.

Slobodana Šubara

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.