Zelenim fasadama protiv zagađenja Sarajeva - Biljke na zgradama krasiće i druge gradove u BiH

Korak bliže prvoj zelenoj zgradi u Sarajevu napravljen je juče, 21. avgusta, kada je u Općini Centar potpisan sporazum o postavljanju prve zelene fasade u tom gradu. U planu je da fasada bude postavljena na stambenoj zgradi u užem centru, na uglu ulica Maršala Tita i Alije Isakovića.

Kako kaže za eKapiju pokretač ove inicijative i vijećnik Općine Centar, Denis Challenger, ova zgrada je odabrana zbog velike koncentracije vozila, koji su jedni od najvećih zagađivača vazduha u gradu na Miljacki.

- Ideja je potekla od velikih metropola poput Pariza i Londona, koji su već implementirali ove vrste fasada, pa sam stoga odlučio da pokrenem inicijativu i da se Sarajevo pridruži ovim gradovima.

Inače, postavljanje zelene fasade u Sarajevu je pilot projekat pod nazivom "Pluća grada", koji će zajednički finansirati Općina Centar i UNDP, dok će za realizaciju projekta biti zaduženo Udruženje za razvoj i mikroprojekte Opus u saradnji sa Službom za prostorno uređenje i komunalne poslove Općine Centar.

Na osnovu potpisanog dokumenta iz budžeta Općine će biti izdvojeno 70.000 KM.

- Istraživanja su pokazala da se svaka neuložena marka u smanjenje zagađenja zraka odražava troškom u zdravstvenom sistemu u iznosu od 12 KM. Drugim riječima, uštedili smo budžetska izdvajanja za 12 puta. Čak i da zanemarimo ovu činjenicu, svaka vrsta izdvajanja za očuvanje i unapređenje naše okoline je definitivno isplativa. Biljna fasada, osim što, doprinosi boljem kvalitetu zraka, predstavlja i ekološko osvješćivanje građana - kaže Challenger.

Dodaje da je prednost zgrade na kojoj je postavljena biljna fasada i u energetskoj efikasnosti.

- Svakako moramo spomenuti i nezaobilaznu atrakciju koju će predstavljati ova vrsta fasade, kako za turiste, tako i lokalno stanovništvo - ističe Challenger.

Kako kaže, planiraju da "ozelene" i zgrade u ostalim dijelovima Sarajeva i BiH.

- Ne planiramo se zadržati samo na Sarajevu. Već smo dobili upite za implementaciju biljnih fasada i u drugim gradovima širom BiH. To nam je ujedno i bio cilj – da motivišemo i druge sredine da slijede naš pozitivan pristup, jer je pitanje očuvanja okoline pitanje kompletne države.

Pariz, na primjer, ima oko 40 zelenih fasada, koje su se pokazale kao odličan način smanjenja zagađenja zraka.

- Poredeći veličinu i broj stanovnika, procjene su da bi već 10 postavljenih biljnih fasada omogućilo drastično smanjenje zagađenje zraka u Sarajevu. Naravno, implementacija zelenih fasada predstavlja samo jedan od mnogih preduslova da Sarajevo dobije kvalitetan zrak - ističe Challenger.

U toku tender za izvođača radova

Sagovornik eKapije kaže da je u toku izbor izvođača radova, a tačan broj ponuda znaće se do okončanja procesa.

- Prije inicijative, zbog same izvodljivosti, raspitali smo se o trenutnom stanju na tržištu, i došli do zaključka da se jako mali broj firmi bavi ovom vrstom posla, ali da svakako postoje, i to sa velikim iskustvom. S obzirom na to, uvjereni smo da ćemo dobiti krajnji proizvod u svjetskom rangu.

Koje biljke su pogodne za zelene fasade

U beogradskoj firmi Green Decor, koja se više od 15 godina bavi uređenjem zelenih površina, a u svoje usluge ubrajaju i implementaciju zelenih zidova, kažu za eKapiju da se zelene fasade najčešće sastoje od puzavica koje mogu direktno da se oslanjaju na zidove ili na elemente instaliranih konstrukcija na fasadi objekta.

- Najčešće vrste biljaka koje se koriste za vertikalno ozelenjavanje su bršljan, djevičanska lozica, orlovi nokti, zatim plava kiša, tekoma, kao i žakmanova pavit i vatreni grm. Osnovni tehnički elementi za instaliranje ovih konstrukcija su čelični ankeri, sajle i mreže.

Srbija dobija prvi zeleni soliter

Stattwerk zgrada u Beogradu biće prvi soliter u Srbiji koji će moći da se pohvali fasadom prekrivenom zelenilom, a osim toga, ovaj objekat biće i energetski efikasan. Vertikalnom baštom biće ukrašeni zidovi zgrade nekadašnje Beobanke, koja se nalazi, gotovo simbilično, na Zelenom vencu.

Nedavno je na ovoj zgradi postavljen probni zeleni zid, kako bi se utvrdilo efikasno korišćenje vode koje je potrebno za održavanje zelenila na soliteru.

Slobodana Šubara