Izvor: Dnevni avaz | Srijeda, 23.07.2008.| 12:12
Izdvojite članak Odštampajte vijest

(1869.) Rezidencija "Konak" – Vilajetska kuća koja je dobila ulogu musafirhane

Još od vremena nastanka Sarajeva kao urbane cjeline polovinom 15. stoljeća, lijeva strana Miljacke pri ušću Bistričkog potoka bila je mjesto gdje su na veoma malom prostoru stajale građevine od važnosti, poput sandžakbegovog saraja (dvorca), glavne džamije i kasarne.

Upravo se iza harema Careve (Atik) džamije u osmansko doba nalazila zgrada šerijatskog suda, u kojoj je sjedio glavni kadija (sudija), koja je izgorjela u jednom od brojnih sarajevskih požara. Bosanski valija (namjesnik) Topal Šerif Osman-paša, potaknut reformama, na njenom mjestu odlučio je podići rezidenciju.

Zgrada od cigle u zapadnom stilu s primjesama osmanske ornamentike, u narodu prozvana Vilajetska kuća, bila je prvi objekt u Sarajevu potpuno projektiran po evropskom uzoru.

"Otvorena je na samom kraju osmanske vladavine u BiH, 6. novembra 1869., nakon dvije godine gradnje. Na tri etaže i pokrivena limom, imala je salone, raskošno stepenište, prijemne kancelarije i spavaće sobe u unutrašnjosti. Njeno izbočeno pročelje naslonjeno je na četiri stuba koji čuvaju doksat s lučnim i polulučnim prozorima", detaljan je Mufid Garibija, arhitekta i poznavalac historije Sarajeva.

Kada je 19. avgusta 1878. godine austrougarski general baron Josip Filipović zauzeo Sarajevo, prvu noć prespavao je upravo u „Konaku“, pa je zgrada dobila ulogu musafirhane – gostinske kuće za važne goste. Jedan od prvih gostiju bio je austrougarski car i kralj Franjo Josip, a u "Konak" je nakon ranjavanja u atentatu dovezen i nadvojvoda Franjo Ferdinand.

"Zgradu "Konaka" kasnije je koristila kraljevska obitelj Aleksandra Karađorđevića, a kasnije su u njemu konačili Josip Broz Tito i Gamal Abdel Naser. I danas "Konak" ima istu ulogu ugošćavanja značajnih ličnosti, ali sve češće se koristi i u nedržavničke svrhe", dodaje Garibija.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.