Zašto je otvoriti rudnik u BiH često nemoguća misija?

Šest godina nakon dobijanja koncesije, britanska firma Mineco privodi kraju radove na Rudniku olova u Olovu, a krajem 2017. će rudnik otpočeti da radi i zaposliće 200 radnika.

Nevjerovatan podatak da je šest godina potrebno od dobijanja koncesije do otpočinjanja posla svjedoči kompleksnosti procedure koja očekuje sve one koji bi da ulože novac u eksploataciju prirodnih bogatstava Bosne i Hercegovine, piše Faktor.

Veliki potencijal BiH

Doktor Sabid Zekan koji predaje na Rudarsko geološko građevinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli u razgovoru za Faktor ističe da je BiH zemlja izuzetno bogata rudama i mineralima.

Navodi sljedeće potencijalne mineralne sirovine BiH koje su pogodne za eksploataciju i to ugalj, mineralne, termalne i termo-mineralne vode, kamen tehnički i kamen arhitektonski, rude željeza (Vareš i Ljubija), boksit (Vlasenica, Srebrenica, Jajce, Hercegovina, Krajina), olovo (Olovo), mangan (Krajina), hrom (Vareš), olovo-cink (Srebrenica), zlato i srebro (Srebrenica i Fojnica), magnezit (Kladanj), opekarske gline (Posavina, Krajina, Srednja Bosna), šljunak i pijesak (doline rijeka Save, Drine i Bosne), azbest (Ozren), nafta (Majevica), so (Tuzla), gips (Šipovo, Donji Vakuf), kvarcit (Gornji Vakuf), kvarcni pijesak (Tuzla i Krajina), cementni laporci (sjeverna Bosna), bentonit (Šipovo) i niz drugih.

- U BiH je na malom prostoru velika koncentracija ruda što nas svrstava u red jedne od zemalja najbogatije rudama. Rudarstvo u BiH bilo je jedno od najrazvijenijih u Jugoslaviji. Poslije rata dolazi do propasti rudnika na što je utjecaj dijelom imalo svjetsko tržište, ali većinom se radilo o negativnom efektu tranzicije iz socijalističkog u kapitalistički sistem. Sačuvani su rudnici koji su u strateškom interesu država poput rudnika uglja. Rudnici metala i nemetala su uglavnom propali i sad se čekaju novi investitori da investiraju – pojašnjava doktor Zekan.

Prepreke u investiranju

Kako piše Faktor, prepreka na putu investicija je mnogo. Za početak tu je pitanje nadležnosti jer za neke resurse poput kamena i vode je zadužen kanton, ističe Zekan, dok je za druge poput uglja i nafte zadužena Vlada FBiH. Tom podjelom se došlo do kompleksne situacije da je usložnjena procedura dobijanja dozvola i stvorena je birokratija kao velika prepreka privatnim investicijama.

- Drugi problem je što država odnosno entitet FBiH nije investirao novac u istraživanje o mogućim rezervama, eksploataciji i plasmanu mineralnih sirovina da investitore možemo dočekati s gotovim projektima – pojašnjava doktor Zekan.

Od sporadičnih slučajeva privatne inicijative u eksploataciji mineralnih sirovina izdvaja projekat Rudnika olova u Olovu, eksploataciju magnezita u Konjuhu, eksploataciju boksita, radove na istraživanju zlata u Fojnici te još neke. Ali sve je to nedovoljno u poređenju sa potencijalima koje BiH posjeduje.

Da bi se potencijali iskoristili potrebno je donijeti strategiju eksploatacije mineralnih ruda i sirovina u Federaciji BiH, a nakon toga raditi na pojedinačnim projektima. Uporedo sa tim, nužno je da država finansira i naučna istraživanja jer se dugoročno to itekako isplati, tvrdi Zekan.

Iskustva privatnih firmi

Da je eksploatacija minerala i ruda itekako isplativa dokaz je i poslovanje firme Mineco koja u našoj zemlji zapošljava 1.400 osoba i uložila je više od 55 mil USD. Sa partnerima upravlja rudnikom olova i cinka Sase u Srebrenici, a u 2017. priprema otvaranje rudnika Cerusita kod Olova i uporedo provodi istraživanje nalazišta olova i cinka u Čelebićima kod Foče, potvrđeno je za Faktor u ovoj kompaniji.

Fokus ove britanske firme nije samo na BiH. U njenom vlasništvu je rudnik u centralnoj Srbiji preuzet 2004. kroz privatizaciju a proizvodi olovo, cink i bakar, te prerađuje oko 250.000 tona godišnje. Osim toga, posluje i u rudniku Veliki Majdan koji se nalazi u zapadnoj Srbiji deset kilometara od rudnika Sase.

- Akviziran 2007. godine nakon njegove likvidacije, Veliki Majdan je ponovo pokrenuo svoje proizvodne procese 2010. godine. Putem projektnog tima koji čine stručnjaci iz oblasti rudarstva sa internacionalnim iskustvom, nekoliko novih rudarskih projekata je u fazi razvoja. U narednom periodu, očekuje se otvaranje novih rudnika u BiH i Srbiji koji će značajno poboljšati poslovanje Mineco grupacije. Pored rudarstva, Mineco od 2011. godine investira u oblast obnovljivih izvora energije na prostoru Balkana, a prije svega u projekte izgradnje mini hidroelektrana (MHE) – saopćeno je za Faktor iz ove kompanije.

Nešto detaljnije objašnjenje zbog čega je Mineco šest godina čekao na dovršetak projekta Rudnika olova u Olovu dao je premijer ZDK Miralem Galijašević u čijem je mandatu i priveden kraju ovaj veliki posao.

- Tačno je da je nakon nekoliko godina priveden kraju Projekat rudnika u Olovu. Prema našim podacima, početak rada ovog rudnika se očekuje u septembru 2017. godine . Svakako je postupak ishodovanja potrebnih dozvola mogao biti efikasniji, ali zbog ustavne složenosti nadležnosti BiH u procedurama izdavanja dozvola su učestvovali Općina Olovo, Zeničko-dobojski kanton i FBiH. Između, ostalog "kočnica" u ovakvim projektima je postojeći prostorni plan FBiH koji je preuzet od SRBiH i nije prilagođen postojećim uvjetima izdavanja dozvola kao i Zakon o koncesijama. Bez obzira na sve, sretni smo što je investitor imao strpljenja i što smo na obostrano zadovoljstvo stigli do željenog cilja koji podrazumijeva oko 150 novih radnih mjesta – kazao je Galijašević za Faktor.

Ističe da Zeničko-dobojski kanton raspolaže značajnim rudnim potencijalima. Osim uglja, postoje i značajna mineralna nalazišta koja su interesantna domaćim i stranim ulagačima za dobijanje koncesije za eksploataciju.

- Zbog svega navedenog Zeničko-dobojski kanton insistira na izradi Zakona o koncesijama, Zakona o javno-privatnom partnerstvu i izmjenama ostalih propisa koji će olakšati dobijanje dozvola za eksploataciju a time i otvaranje novih radnih mjesta. Trenutno je u toku procedura obezbjeđenja Odluke o koncesiji za Rudnik mrkog uglja Brezovi Dani u Maglaju za čije otvaranje je interes iskazao i britanski ambasador Edward Ferguson u nedavnoj posjeti Zeničko-dobojskom kantonu – zaključuje Galijašević.