Podsticaji natjerali poljoprivrednike da prijave gazdinstva širom RS - Bijeljina vodeća po broju registrovanih imanja

Podsticaji za proizvedeno mlijeko, voće i povrće, kao i podjela regresiranog dizel goriva podstakli su ratare da registruju svoja imanja, pa je ove godine prijavljeno gotovo 5.000 gazdinstva više nego lani.

Imajući u vidu da rok za registraciju gazdinstava, koja se obavlja u kancelarijama Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) širom RS, ističe 15. maja, taj broj bi mogao biti još veći.

- Samo registrovana poljoprivredna gazdinstva mogu ostvariti pravo na podsticaje, odnosno premije za mlijeko, proizvedeno voće i povrće, na regresirano dizel gorivo i druge pogodnosti - istakli su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Dodali su da je ove godine povećan broj nekomercijalnih imanja i to sa 25.564 na 30.492, dok je komercijalnih gazdinstava za 237 manje nego lani.

- Najviše registrovanih gazdinstava je na području grada Bijeljine, odnosno Semberije - kazali su u Ministarstvu.

Upis u registar poljoprivrednih gazdinstava je dobrovoljan i besplatan. U registar se unose podaci o gazdinstvu, nosiocu i članovima, pravnom osnovu i načinu korišćenja zemljišta, vrstama poljoprivrednih kultura i površinama.

Upisom se automatski dodjeljuje broj (BPG), a gazdinstvo dobija pravo na podnošenje zahtjeva Agenciji za agrarna plaćanja za korišćenje podsticaja za razvoj poljoprivrede.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković ističe da je interesovanje za registraciju imanja povećano, jer su poljoprivrednici u teškoj situaciji i jedini izlaz vide u subvencijama Ministarstva.

- Bilo kakva pomoć je dobrodošla, kao što je regresirano gorivo, subvencije za pšenicu i drugi podsticaji - rekao je Marinković.

Dodao je da se sve više ratara u uslovima nelojalne konkurencije i teških uslova za rad sve češće opredjeljuje za registraciju gazdinstva.

- S druge strane, zbog nedostatka posla sve više mladih ljudi odlučuje da se bavi poljoprivredom, kako bi na taj način ostvarili pravo na socijalno i zdravstveno osiguranje - kazao je Marinković.

Prema riječima predsjednika Udruženja poljoprivrednika "Sela Semberije" Save Bakajlića, veliki broj poljoprivrednika radi na crno, jer komercijalna gazdinstva imaju veće namete od nekomercijalnih, dok je visina premija ista.

- Ranije je u Semberiji bilo više od 12.000 registrovanih poljoprivrednih imanja, ali zbog podjele na komercijalna i nekomercijalna gazdinstva mnogo ratara odustaje od toga - rekao je Bakajlić, ističući da je na ovom području trenutno oko 8.000 registrovanih gazdinstava.

Pravilnik

Poljoprivrednici su Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS uputili prijedloge za izmjenu ovogodišnjeg Pravilnika o podsticajima i čekaju odgovor nadležnih. Poslije toga planiraju da zatraže sastanak sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom.

- Uputili smo veoma konstruktivne prijedloge koji favorizuju primarnu proizvodnju, za koju smatramo da je najugroženija - rekao je Stojan Marinković i dodao da su od nadležnih zatražili da se novac za regresirano gorivo ne isplaćuje iz agrarnog budžeta, a da se sredstva namijenjena za gorivo preusmjere u primarnu proizvodnju.