NavMenu

Naučnica Tara Đokić na tragu najstarijeg oblika života - Nova otkrića značajna za teoriju evolucije

Izvor: B92 Petak, 12.05.2017. 08:50
Komentari
Podeli
(Foto: PavelSvoboda/shutterstock)
Dok se u Srbiji stišava bura koju je pokrenula inicijativa da se teorija evolucije izbaci iz školskog programa, doktorantkinja astrobiologije Univerziteta u Novom Južnom Velsu Tara Đokić ubira lovorike zbog važnog otkrića koje možda potvrđuje najosporavaniju Darvinovu ideju.

Đokić, koja za sebe kaže da je Australijanka srpskog porijekla i strastveni zaljubljenik u nauku, za B92.net je objasnila o kakvom otkriću je riječ, ali i prokomentarisala rastuće nepovjerenje prema naučnim dostignućima.

- Nepovjerenje u nauku možda potiče od osnovnog nerazumijevanja naučnog procesa - smatra ona.

- Nauka se bavi istinom i koristi dokaze kako bi pružila objašnjenja. To je oblik kritičkog mišljenja koji omogućava ljudima da na osnovu raspoloživih informacija donose odluke za sebe. Ključ je u obrazovanju. Treba učiti ljude da razmišljaju za sebe, umjesto da im neko govori šta je tačno, a šta pogrešno.

Tara Đokić je predvodila tim koji je pronašao 3,48 milijardi godina stare tragove života u mineralnim naslagama u jednom termalnom izvoru u Pilbari (Zapadna Australija). To je tri milijarde godina stariji trag od prethodnog rekordera, kada je riječ o kopnenim termalnim izvorima. Ostali dijelovi tla su druga priča: u Južnoafričkoj Republici ranije su pronađeni tragovi mikroorganizama stari 2,7 do 2,9 milijardi godina, ali su najstariji ikad pronađeni u kopnenim termalnim izvorima imali "samo" oko 580 miliona godina.

Baš zbog toga su naučnici više naginjali ideji da je život potekao u toplim izvorima na okeanskom dnu, gdje najstariji tragovi života datiraju iz perioda od prije 3,7 milijardi godina, a mnogi su sumnjali da je Čarls Darvin bio na pogrešnom tragu kada je rekao da je život na Zemlji potekao iz "toplog jezerceta".

- Ovo će možda uticati na tu diskusiju. Otkriće potencijalnog biološkog potpisa u drevnim termalnim izvorima formacije Dreser u Pilbari pruža nam geološku perspektivu koja bi mogla dati prevagu ideji da život potiče sa kopna, umjesto iz okeana - smatra Đokić.

(Foto: farbled/shutterstock)
Ono što je jednu astrobiološkinju privuklo Pilbari jeste činjenica da je taj teren približne starosti kao formacije na Kolumbija Hilsu na Marsu, na kom su primijećeni tragovi postojanja nekadašnjeg termalnog izvora. Ako su na Zemlji otisci živih stvorenja uspjeli da opstanu tokom 3,5 milijardi godina, zašto ne bi i na Marsu? (Naravno, u slučaju da ih ima).

Takođe, u mineralnim naslagama u termalnom izvoru Pilbare naučnici su otkrili i stromatolite, slojevite kamene strukture koje su stvorile kolonije drevnih mikroba, a tu su i ostali tragovi poput fosilizovanih mikrostromatolita, mikrobne palisadne teksture i dobro očuvanih mjehurića, koji su nekada davno bili zarobljeni u nekoj ljepljivoj supstanci, vjerovatno mikrobnog porijekla.


Naslage su prepoznate kao gezirit, mineralni talog nastao u uslovima temperature bliske tački ključanja, okruženju bogatom silicijumom i tečnostima kakve se pronalaze samo u kopnenim termalnim izvorima.

- To pokazuje da je u pitkoj vodi na kopnu u ranoj istoriji Zemlje bilo raznih oblika života - piše u zvaničnom saopštenju profesor Martin van Kranendonk, direktor Australijskog centra za astrobiologiju i čelnik Odjeljenja za biologiju, Zemlju i nauke o životnoj sredini Univerziteta u Novom Južnom Velsu.

Kranendonk je u septembru 2016. bio dio međunarodnog tima koji je pronašao možda i najstariji trag postojanja života na Zemlji – fosilne stromatolite na Grenlandu od prije 3,7 milijardi godina. On je takođe u savjetodavnom timu koji u NASA odlučuje gdje će biti spušten rover u istraživačkoj misiji na Marsu 2020.

U novoj studiji, koju je predvodila Tara Đokić, učestvovali su i Van Kranendonk, Malkolm Volter i Kolin Vord, svi sa Univerziteta u Novom Južnom Velsu, kao i profesorka Kejtlin Kembel sa Univerziteta u Oklandu. Njihov rad objavljen je u stručnom časopisu Nature Communications.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Finansije

Vrhovni sud RS presudio u milionskom sporu Bitminera i Unicredit banke

Vrhovni sud Republike Srpske odbio je reviziju kompanije Bitminer Factory iz Gradiške i potvrdio presudu Višeg privrednog suda kojom je Unicredit banka Banjaluka oslobođena plaćanja 256 mil KM odštete zbog gašenja njihovog poslovnog računa, potvrđeno je za portal Capital. Kako je rečeno u ovom sudu, revizija koju je podnio Bitminer je odbijena kao neosnovana, te je potvrđena ranija presuda koja je preinačila prvostepenu odluku iz

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.