"Mercedes" u spavaćoj sobi - Svjetski proizvođači namještaja pronašli nov način za veliku zaradu

U krevetu se, kako se to obično kaže, provodi trećina života, pa otuda nije svejedno u kakvom krevetu spavati. Pogotovo danas, kada su informatičke tehnologije ubrzale dinamiku civilizacije, kad je svima dan kratak, pa nastoje da ga produže na račun sna.

Vjerovatno vam je promaklo da se svake godine obilježava i Svjetski dan spavanja (17. mart), kad se u mnogim zemljama nakratko podsjeti na važnost dobrog sna, kao uslova za dobro zdravlje i visoku produktivnost. I ovoga puta to je bio povod da se ponovo ukaže da neispavanost šteti nečijoj sposobnosti da objektivno procijeni situaciju, da dobro obavlja poslove koji zahtjevaju logično zaključivanje i složeno analiziranje (zbog čega bi oni koji se hvale da malo spavaju takvo samoreklamiranje trebalo da izbjegavaju). Jer nedovoljno naspavan čovek je skloniji impulsivnom i nedovoljno promišljenom odlučivanju.

Ima i ocjena da se u stvari cijeli svijet danas suočava sa "krizom spavanja". Prema računicama objavljenim prošle godine, Velika Britanija, zbog nedovoljnog sna šest od deset njenih stanovnika, godišnje gubi oko 47 mlrd EUR i preko 600.000 radnih dana, dok je šteta koju iz istog razloga trpi Amerika procijenjena na 411 mlrd USD.

Fitbit, američki proizvođač "nosive tehnologije", narukvica koje prate fizičke aktivnosti i istovremeno evidentiraju i vrijeme provedeno u snu, povodom pomenutog Svjetskog dana spavanja objelodanio je rezultate svog istraživanja dužine sna u 18 zemalja, po kojoj se najmanje (prosječno 6,35 sati) spava u Japanu, a najviše (7,25) na Novom Zelandu. Nas nema na ovoj tabeli, pa o našim krevetskim satima možemo samo da nagađamo.

Vratimo se krevetskoj tehnologiji, odnosno krevetskoj industriji, budući da bi taj dio namještaja (koji obično gostima ne pokazujemo), s obzirom na ulogu sna u našim životima, trebalo da bude među najvažnijima (što najčešće nije).

Švedska kompanija Hastens, proizvođač kreveta i ostalog što ide uz njega – posteljine, jastuka, prekrivača – predstavila je krajem prošle godine svoj najnoviji model "hastens vividus". Na prvi pogled, to je masivan komad namještaja, na kojem dominira plavo-bijeli karirani mebl, inače zaštitni znak ovog brenda.

Samo 50 dinara na sat

Ono što je ovoj premijeri donijelo globalni publicitet bila je cijena: 150.000 USD ili 140.000 EUR! Istina, riječ je o velikom krevetu za dvoje (takozvanom "bračnom"), na prvi pogled se vidi da je riječ o nečemu solidnom i kvalitetnom, ali za nevjericu je šestocifrena cijena za samo jedan komad namještaja na kome se spava.

Agencija Blumberg je odmah napravila poređenje: za nešto manje dolara (131.200) može da se kupi sportski Mercedes AMG GT S, dijamantska ogrlica kod Tifanija ili neki sličan luksuz.

Staro je pravilo da svaka roba vrijedi onoliko koliko je kupac spreman da plati. Šta to nudi Hastens za 140.000 EUR?

Najprije, "vividus" izgleda sasvim obično, ako se izuzmu njegovi impresivni gabariti (u odnosu na krevete na kakve smo navikli). Njegov drveni ram je od sporo rastućeg švedskog bora. Spojevi su zupčasti, dakle bez ijednog šrafa ili nekog drugog metalnog dijela, urađeni sa majstorskom perfekcijom.

U taj ram se prvo smiješta "baza" u kojoj su kratki federi od čistog čelika, pokriveni slojem lanene tkanine čija je uloga da priguši svaki zvuk koji bi mogao da bude proizveden ugibanjem metala. Potom slijedi novi sloj, nešto većih čeličnih opruga, takođe sa slojem izolacije.

Na to dolazi dušek, sa novim slojevima lana, specijalno upredene dlake iz konjskih repova, zatim novi federi, ovoga puta svaki pojedinačno upakovan, pa još nekoliko slojeva konjske dlake, vune i pamuka. Na kraju je završna podloga, a sve u svemu, kako pokazuje presjek ovog kreveta, prva asocijacija je da se pravi na principu lazanje, dakle sloj po sloj. Pritom, nema nijednog vještačkog materijala niti hemije.

Konjska dlaka, koja je inače pod mikroskopom kao cjevčica, a koja se prvo uplete, pa rasplete, ima ulogu minijaturnih opruga koje se prilagođavaju tijelu, a ujedno i odvode vlagu koju proizvodi znojenje. Kako opisuje kolega iz Blumberga, koji je u "vividusu" odremao dvadesetak minuta, krevet jeste izuzetno udoban, dok proizvođač tvrdi da se maksimalni komfor postiže tek kad se spavač navikne na krevet – i krevet na spavača.

Za izradu ovog kreveta (prave se samo po porudžbini, rok za isporuku je najmanje tri mjeseca), četvorici majstora je potrebno ukupno 320 radnih sati. Garancija je 25 godina, pa prema računici Blumberga, iznajmljivanje ovog "mercedesa u spavaćoj sobi" koštalo bi samo pedesetak dinara na sat, oko 400 za osam sati. Što olakšava odgovor na pitanje ko može sebi da priušti da sanja na krevetu iz snova: isti oni za koje se pravi i Mercedes AMG GT S.

Investicija koja se isplaćuje svakog jutra

Hastens (osnovan 1852.) nije, međutim, jedini koji za velike pare nudi "najbolje krevete na svijetu" i podrazumijevajuće "spavanje na oblacima". Jedan od njegovih direktnih konkurenata je britanski Savoir, osnovan 1905, kome je prvi veliki posao bio opremanje luksuznog londonskog Savoy hotela, zbog čega se danas hvale da su u njihovim krevetima spavale istorijske ličnosti poput Vinstona Čerčila, Đakoma Pučinija i Merilin Monro.

Svoje izložbene salone ima svugdje gdje ima dovoljno bogatih i zbog toga zainteresovanih za, kako poručuje njihov marketing, "investiciju koja se isplaćuje svakog jutra" (njihov novi slogan je inače "Provedite trećinu života u prvoj klasi") – dakle u Njujorku, Londonu, Berlinu, Šangaju Moskvi...

I njihovi kreveti se prave ručno, po mjeri mušterije, njenoj visini i težini, stilu spavanja (na leđima, trbuhu, na strani). Daju i nesvakidašnju garanciju: ako vam se ono što smo vam isporučili ne dopada, napravićemo vam drugi. Naravno, stil prilagođavaju ambijentu: ako neko živi u modernom apartmanu dobiće jedno, dok stanar neke klasične kuće može da računa na drugo. Njihov najpoznatiji proizvod je inače "royal state bed": napravljen je u samo 60 primjeraka, od kojih svaki ima svoj broj i potpis samo jednog majstora koji ga je napravio. Cijena: 175.000 USD (posteljina od svile je gratis).

Cijena za manje ekskluzivne modele je pristupačnija; najjeftiniji je 8.000 USD, a oni nešto skuplji idu do 55.000.

Hajtek snovi

Naravno, u tržišnoj utakmici za što udobniji krevet, neizbježno je morala da se umiješa i visoka tehnologija: nekoliko kompanija je pošlo od pretpostavke da nisu dovoljni samo prirodni materijali u rukama veštih majstora, nego da boljem snu treba da pripomognu i elektronika i mehanika.

Tipičan primjer za to je na američkom tržištu popularni dušek "sleep number" (broj za spavanje). Njegovi tvorci su pošli od toga da svaka osoba ima svoj stil spavanja, pa prema tome i potrebu za posebnom, samo njemu prilagođenom "podlogom". Ako supružnici, primjerice, imaju potrebu za različitom tvrdoćom dušeka, dovoljno je da uzmu daljinski upravljač koji se dobija uz "sleep number" dušek, i upotrebe odgovarajuće komande za svoju stranu koja može da se, ukucavanjem broja, učini mekšom ili tvrđom (posao odrađuju elektronika i nečujni motori koji dodaju ili ispuštaju malo vazduha).

Odnedavno, ovim krevetima se dodaju i takođe elektronski kontrolisani grijači za stopala, a na raspolaganju su i aplikacije za mobilni telefon koje evidentiraju trajanje sna i preporučuju korekcije nekih navika i podešavanja postelje.

Tamo su popularni i takozvani "tempur-pedic" dušeci, napravljeni od visokoelastične (memorijske) pjene, koja se prilagođava konturama tijela, ali i vraća u prvobitni položaj kad se ustane. Preporučuje se onima koji se često okreću u krevetu: memorijska pjena ne proizvodi vibracije, a prodavci će vas ubeđivati da se ne može izraubovati ni poslije tri decenije.

Uopšte, zahvaljujući sve moćnijim i sve jeftinijim mikro čipovima, sve je više "pametnih kreveta" koji obećavaju kvalitetnije spavanje, i tokom noći neprestano evidentiraju puls, pokrete i disanje spavača i na osnovu toga obavljaju neka podešavanja. Jedna startap kompanija iz Mineapolisa je tako na minulom Sajmu potrošačke elektronike (CES) prikazala krevet koji spriječava hrkanje: ono se detektuje preko ugrađenih mikrofona, što onda mehanizmu nalaže da nečujno podigne uzglavlje i time hrkanje zaustavi.

Na društvenim mrežama nedavno je predstavljen i krevet sa seizmografom koji detektuje zemljotres i automatski se pretvara u sklonište koje probuđenom vlasniku garantuje preživljavanje pod ruševinama.

Iako je ovo prije recept za nesanicu, a ne za miran san, nesporno je da je nauka o spavanju nesumnjivo napredovala i usput spavače ubijedila da za čvrst san nije dovoljna samo čista savjest, nego i odgovarajući industrijski proizvod. Ono zdravorazumsko pravilo – da čovjek treba da spava kad mu se spava – nekako je zaboravljeno. Razumije se, udoban krevet je bolji od neudobnog i tačno je da naši životi zavise od naših snova (pogotovo onih koje sanjamo dok smo budni), pa se zato, kako reče jedan mudrac, treba potruditi da ako osam sati radimo i osam sati spavamo – pridržavamo pravila da to ne budu istih osam sati!

Autor: Milan Mišić

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz Magazina Biznis. Poziv na pretplatu www.nirapress.com)