Izvor: eKapija | Četvrtak, 11.05.2017.| 15:45
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Hercegovački sirevi na putu da postanu brend - Nužno formiranje udruženja i modernizacija pogona

(Foto: MaraZe/shutterstock.com)
Područje Hercegovine poznato je po kvalitetnom siru, zbog čega je neophono mapiranje ovog područja radi prezentovanja kapaciteta i mjesta gdje se on proizvodi, rekao je juče u Trebinju dekan Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu Zlatan Sarić.

On je istakao da hercegovački sir spada u plejadu kvalitetnih sireva, ukazujući da je prednost ovog područja dobra mogućnost njegovog plasmana, prenosi Hercegovinapress.

Na edukativnoj radionici za proizvođače sira sa područja Hercegovine, eminentni profesor iz ove oblasti govorio je o siru "škripavcu" sa aspekta legislative i situacije po tom pitanju u BiH, o prednostima udruživanja proizvođača kao uslova da bi se sir brendirao.

S obzirom na to da mu je sir uža specijalnost, Sarić je govorio o tehnologiji proizvodnje, te ukazao na neophodnost modernizovanja pogona, kao i o higijenskim mjerama koje treba popraviti radi postizanja boljeg kvaliteta.

Nevesinjac Miroslav Glogovac kaže da se proizvodnjom sira iz mijeha bavi 15-tak godina, napominjući da plasman zavisi od snalažljivosti.

On kaže da su ranije u Nevesinju osnovali udruženje "Hercegovački sir iz mijeha", da je sve pripremljeno za zaštitu ovog proizvoda kao tradicionalnog, ali da je 2012. godine taj posao obustavljen jer zakonska regulativa nije riješena, a za zaštitu i trebaju i određena novčana sredstva.

(Foto: Yeko Photo Studio/shutterstock.com)
Glogovac napominje da se proizvodnjom sira počeo baviti zahvaljujući italijanskoj nevladinoj organizaciji Oksfam, koja je u to vrijeme na ovom prostoru radila na pitanjima održivog turizma u ruralnom području i zaštiti i očuvanju autentičnih proizvoda iz Hercegovine – vina, sira i meda.

Direktor Agrarnog fonda grada Trebinja Veselin Dutina kaže da su na predavanju proizvođači sira mogli da čuju neka nova iskustva i šta bi trebalo da učine da poboljšaju kvalitet proizvoda, da bi ga bolje prezentovali i plasirali na tržite.

- Nemamo još nijedno udruženje proizvođača sira, postoje indicije da se to učini i da se od sira napravi brend. Naši proizvođači prave kvalitetne proizvode koji se dosta dobro i prodaju, ali bez udruživanje neće biti moguće stvaranje brenda, niti će kvalitetno moći da nastupe na tržištu - kaže Dutina.

Kada je riječ o registraciji proizvođača sira, Dutina kaže da ne postoje precizni podaci jer oni imaju obavezu da registruju poljoprivredno gazdinstvo i nisu dužni da se opredijele kojom poljoprivrednom proizvodnjom će da se bave.

On kaže da na području Trebinja ima oko 400 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava – komercijalnih, nekomercijalnih i poljoprivrednih društava.


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.