U BiH uvezeno više od 170 kg zlata u 2016. - Cijena niža za 40 KM u odnosu na 2011. godinu

(Foto: Billion Photos/shutterstock.com)

Čak 11.180 kilograma dragulja plaćeno je više od 5 mil KM. Upravo su dragulji jedan od najvažnijih dijelova nakita koji bi svaki zlatar uvijek trebao imati na raspolaganju.

- U cijeloj BiH je mali broj zlatara koji znaju i mogu nešto popraviti, jer ne vode svi računa o kamenju. U Sarajevu ima možda pet zlatara koji se bave popravkom koja najčešće zahtijeva promjenu kamenja. Svaki zlatar uvijek mora imati kamenje, čak i za nakit koji je prodat prije mnogo godina - kazao je za Klix.ba zlatar Fahrudin Sofić.

Sofić ističe da je Sarajevo nekada bilo prepoznatljivo po nakitu, da su ga, u vrijeme kada je filigran bio vrlo popularan, nazivali bečkim ogrankom. Međutim, od rata se sve promijenilo.

- U ratu je došlo do zastoja, zlata se nije imalo ni kupiti, ni prodati. Bilo je jeftino, svijet je prodavao ono što je imao da bi preživio. Nakon rata su se svi počeli baviti otkupom zlata koje je kasnije završavalo ko zna gdje. Otkup zlata je osiromašio područje i kod nas se zlato nigdje ne može nabaviti legalno. Nemaju ga ni banke - kaže Sofić.

Cijena zlata ovisi o karatu. Tako, recimo, gram 8-karatnog zlata košta nešto više od 19 KM, 14-karatnog 34,50 KM, 18-karatnog 44 KM i 24-karatnog 60 KM. Zlato je bilo najskuplje 2011. godine, kada je gram čistog zlata (24-karatnog) iznosio blizu 100 KM.

- Kada je krenuo otkup, cijena se stalno dizala. Zlato je bilo najskuplje 2011. godine. Ono što je također važno istaći jeste da je velika razlika i u cijeni i u kvalitetu između ručno rađenog i industrijskog nakita. U slučaju ručne proizvodnje proces izrade je dugotrajan, od skiciranja, naručivanja, brušenja i svega ostalog - ističe Sofić.

Elmir Šehić, sestrić i saradnik Fahrudina Sofića, koji će naslijediti tradicionalni porodični posao, ističe da je bijelo zlato među građanima BiH popularnije u odnosu na žuto, iako je nešto lošijeg kvaliteta.

- Bijelo i žuto zlato od 14 karata ima istu količinu zlata u sebi, 58,5 promila, a ostatak je neka legura koja daje ostale karakteristike. Kod žutog zlata je to žuta boja koja daje čistoću, dodaju se bakar i srebro, a kod bijelog zlata legura daje boju. Bijelo zlato je slabije plemenitosti, nema lijepu boju, uvijek se mora presvući rodijem da bi se dobila fina boja - kazao je Šehić.

U godini koja je iza nas, osim dragulja, najviše su se uvozili otpaci i lomljevina plemenitih metala ili metala platiranih plemenitim metalima (1.090 kg u vrijednosti od 9.593,35 KM), ostali predmeti od plemenitih metala ili metala platiranih plemenitim metalima (1.583,40 kg u vrijednosti od 904.598,99 KM), a zatim predmeti zlatarstva ili filigranstva i njihovi dijelovi (886,74 kg u vrijednosti od 135.832,57 KM). Najmanje su se uvozili obični metali platirani zlatom u obliku proizvoda ili srebro (1 kg u vrijednosti od 329,91 KM) i platina, neobrađena u obliku proizvoda ili u obliku praha (15,36 kg u vrijednosti od 19.047,17 KM).

Zlatar Sofić ističe da se treba nagledati zlata da bi se ono pravo znalo prepoznati, zato, bez obzira na ugravirani broj, uvijek treba zatražiti mišljenje stručnjaka. Tvrdi da sve što je moderno nije trajno, a nove generacije, uprkos tome, najčešće biraju bižuteriju koja "šljašti" i koja je toliko lošeg kvaliteta da se čak ne može ni popraviti. S druge strane, nešto ozbiljnija generacija još uvijek preferira kvalitet i jedinstvenost i pri tome ne pita za cijenu.