NavMenu

Potreban veći izvoz gotovih proizvoda - Ovo je šest privrednih grana koje mogu spasiti ekonomiju BiH

Izvor: eKapija Nedjelja, 22.01.2017. 11:48
Komentari
Podeli
Privreda Federacije BiH, uprkos nepovoljnom poslovnom ambijentu, bilježi određene pozitivne pomake što se može potkrijepiti s nekoliko ekonomskih indikatora, izjavio je za Fenu predsjednik Privredne komore Federacije BiH Marko Šantić.

Po njegovim riječima, nominalni BDP u BiH početkom recesije 2009. iznosio je 12,7 mlrd EUR, dok je danas na nivou od oko 14,8 mlrd EUR. To bi značilo da je BDP per capita u 2009. bio 3.300 EUR, a danas je 3.900 EUR. Stopa rasta industrijske proizvodnje 2009. bila je negativna (-3,3%), a danas iznosi 2,6%. Direktna strana ulaganja 2009. bila su na nivou od 180 mil EUR, a u 2016. su premašila 300 mil EUR.

Kada je riječ o privrednim granama u FBiH u kontekstu njihove perspektive, Šantić kaže da tu u prvom redu treba istaći metalsko-prerađivački sektor koji u BiH ima nekoliko ključnih preduvjeta za dobro pozicioniranje. To su relativno duga tradicija, školovan kadar, znanje i kompetencije, priznate visokoškolske ustanove tehničkog karaktera kao i mogućnost formiranja klastera, prenosi Faktor.

Postoji veliki potencijal

Odmah uz ovaj je i sektor drvoprerađivačke industrije s izraženim komparativnim prednostima kada je riječ o sirovini, u usporedbi s velikim industrijskim zemljama relativno niska cijena rada, te također mogućnost klasteriziranja.

Poljoprivreda i turizam, dodao je Šantić, dvije su perspektivne privredne grane koje u našim uvjetima mogu nadopunjavati jedna drugu sa svim svojim komparativnim prednostima i naravno s mogućnošću formiranja klastera. Tu primarno misli na proizvodnju i preradu ljekovitog bilja i zdrave hrane, te bogatu gastronomsku ponudu u funkciji turizma.

Konačno, kako je istaknuo Šantić, energetski i IT sektor u BiH imaju jako dobru perspektivu. Energetski sektor s obzirom na hidro, vjetro i sunčev potencijal koji imamo, a IT sektor kao privredna grana gdje se ulaganja u obrazovanje najbrže vraćaju i u čemu možemo brzo biti globalno konkurentni.

Šantić smatra da su sporost državnih institucija, njihova nepovezanost i glomazne administrativne procedure dio većine problema naše privrede.

Koji su ključni problemi

Smatra da su ključni problemi i dalje nizak nivo proizvodnje, posebno one izvozno konkurentne, te loša struktura izvoza iz BiH koju karakterizira izvoz sirovina i poluproizvoda, a manje gotovih, finalnih proizvoda.

- Neprihvatljivo je da za pokretanje investicije, odnosno registraciju firme treba 37 dana, a za dobijanje raznih ostalih dozvola čak 180 dana. Izvještaji govore kako BiH stoji znatno lošije u odnosu na zemlje okruženja u pogledu konkurentnosti, nivoa korupcije u javnom sektoru i razine ekonomskih sloboda – kazao je.

Jedan od najvećih problema, kako je dodao, jeste nelikvidnost ekonomije BiH, odnosno nedostatak novca pa se plaćanje robe i usluga u velikoj mjeri svelo na oblike kompenzacije koji stimuliraju sivu ekonomiju netransparentnim "prebijanjem" dugova. Šantić kaže da su glavni uzroci nelikvidnosti u općoj finansijskoj nedisciplini i pretjeranom uvozu, ali i državi koja, kao najveći potrošač, duguje ogromnu količinu novca.

Napomenuo je da su kamatne stope na komercijalne kredite za nabavku nove opreme većinom previsoke, a sistem nabavke novih tehnologija putem lizinga još nedovoljno zastupljen i nerazvijen. Korištenje mogućnosti tržišta kapitala gotovo pa da i ne postoji.

Stoga, kako bismo spremni dočekali ulazak u EU, naglasio je, moramo svi od mikrofirmi, preko onih malih, srednjih i velikih pa sve do institucija uprave ove zemlje zajedno raditi na implementaciji Reformske agende. Jasno je, kako pri tome trebamo imati povjerenja u vladin sektor koji će, bez obzira na neke "negativne bodove" koje će provedbom ovih reformi dobiti, ako iskreno želi odvesti BiH u EU, morati u potpunosti provesti politiku sveobuhvatnih reformi.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

15.04.2024.  |  Građevina

Sokolac raspisao novi tender za višemilionske radove na izgradnji gradske kuće

Opština Sokolac je raspisala javni poziv za izbor najpovoljnijeg izvođača radova na izgradnji Gradske kuće, trga i spomen obilježja čija je vrijednost procijenjena na 4,7 mil KM bez PDV-a, ili oko 5,5 mil KM sa PDV-om. Kako se navodi rok za izvođenje radova je tri godine od dana uvođenja izabranog izvođača u posao, a mjesto gradnje je ulica Cara Lazara bb. Dodaje se i da će javno otvaranje ponuda biti održano 10. maja do kada je i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.