Inače, vrijednost cijelog projekta izgradnje vjetroelekane je 162 mil KM, a finansiraće se novcem Elektroprivrede BiH i kreditom Razvojne banke Njemačke od 65 mil EUR. Kako je rečeno prošle godine, krajnji rok puštanja VE Podveležje u pogon je 31. decembar 2018. godine.
U prošloj godini otvoreno je i gradilište za zeničku
hidroelektranu Vranduk, a prema interesovanju naših čitalaca ova vijest zazuezla je
sedmo mjesto. Hidroelektrana se gradi u vodotoku rijeke Bosne na lokalitetu Vranduka, oko 12 kilometara nizvodno od Zenice. Projekt se finansira novcem Elektroprivrede BiH i kreditima Evropske investicijske banke EIB i Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD, a planirani početak proizvodnje iz ovog energentskog objekta je 11. novembar 2019. godine. Ugovorni izvođači radova su kompanije Strabag i hrvatski Končar – KET, koje će ugovor vrijedan 112,3 mil KM realizovati s brojnim domaćim podizvođačima radova.
Osmu poziciju drži priča o gradnji
energane na naftni pogon za proizvodnju električne energije u Hercegovini, a ideja dolazi od katarske grupacije Hamdo. Katarski investitori su tokom posjete Aluminiju u Mostaru razgovarali sa predstavnicima FIPA-e kako bi sagledali mogućnost investiranja u jednu takvu energanu.
Takođe, zanimljivo im je i da ulažu i u prerađivački pogon u blizini Aluminija ili kupovina neke manje linije za proizvodnju gotovih proizvoda ili poluproizvoda.
Već nekoliko godina se govori i o gradnji
energane u Sokocu, te se ta priča našla na
devetom mjestu. Energana bi značila ovoj opštini jer bi mogla grijanjem da pokrije 130.000 m2 stambenog i poslovnog prostora.
Zajedno sa načelnikom Sokoca firme Ceteor i Dvokut-pro iz Sarajeva razmatrale su ideju zajedničkog ulaganja u vidu javno-privatnog partnerstva.
Deseta pozicija pripala je
VE Mesihovina, za koju je juče stigla
vijest da će USAID pomoći EP HZ HB da ubrza procedure za početak radova. Procijenjena vrijednost projekta vjetroelektrane Mesihovina je oko 155 mil KM.
Inače, na mostarskom sajmu u aprilu potpisan je ugovor između EP HZ HB i kompanija Siemens i ABB iz Zagreba koje će obezbijediti 22 generatora.
Još jedna
elektrana na pogon vjetra kod Nevesinja na
jedanaestoj je poziciji naše liste. Iako je najavljeno da će gradnja početi u maju to se nije desilo. Londonska firma Kermas planira ovdje uložiti oko 65 mil EUR, dok je koncesija za izgradnju vjetroelektrane dodijeljena preduzeću Eol prvi iz Beograda.