RETROSPEKTIVA 2016 - Investicije u oblasti ENERGETIKE koje su izazvale najveće interesovanje korisnika eKapije

Investicioni tim eKapije uradio je analizu i formirao rang listu investicija i investicionih ideja koje su izazvale najveće interesovanje/čitanost naših korisnika u 2016. godini. Rezultati su veoma interesantni, neki očekivani, mada ima i dosta iznenađenja, tako da smo upravo zbog toga odlučili da ove informacije podijelimo sa vama.

Predstavljamo vam najzanimljivije projekte u kategoriji ENERGETIKA.

Nema sumnje da je proteklu godinu u energetskom sektoru BiH obilježilo otvaranje TE Stanari vrijedne više od pola milijardi maraka. Osim te konkretne investicije, mediji su prenosili vijesti o malim i pripremnim koracima u velikim, još nerealizovanim investicijama. Tako je i dalje neizvjesna gradnja velikih postrojenja poput Bloka 7 TE Tuzla ili termoelektrane u Banovićima. Kao i uvijek, finansijska konstrukcija je kamen spoticanja.

Isto se može reći i za projekte vjetroelektrana kod Tomislavgrada i Mostara, mada prema najnovijim vijestima, USAID pomaže ubrzavanje administrativnih procedura za početak radova na VE Mesihovina. Pripremni radovi za HE Dabar su u toku, a počela je i gradnja HE Bocač 2 u Mrkonjić Gradu.

Krenimo redom.

Na prvom mjestu je saga o gradnji Bloka 7 TE Tuzla. U novembru su potpisani okvirni ugovori za finansiranje ove investicije, a ovog januara stigla je vijest da su Federalno ministarstvo finansija i Federalno ministarstvo energije pokrenuli procedure za vođenje pregovora u vezi sa zaduženjem kod kineske EXIM banke. Cijena novog bloka tuzlanske termoelektrane koštala bi 722 mil EUR.

Ulaskom zamjenskog Bloka 7 prestali bi da rade blokovi 3 i 4. Zbog svoje efikasnosti, ekoloških parametara i isplativosti, Blok 7 će biti zamjena i za blokove 5 i 6 koji će u u pogon ulaziti prema potrebi. Blok 7 je predviđen za rad u kogeneraciji, čime se obezbjeđuje dugoročno snabdijevanje toplotnom energijom okolnih gradova.

Drugoplasirana je novootvorena TE Stanari, koja je puštena u rad krajem septembra. Termoelektrana Stanari imaće godišnju proizvodnju od 2.000.000 megavata struje. Pogon termoelektrane projektovan je na bazi istraženih i potvrđenih rezervi uglja od 108 miliona tona, što je dovoljno za kontinuiran rad narednih 40 godina. Za četiri godine bi trebalo da bude otvoren i novi površinski kop Ostružnja.

U junu 2016. potpisan je ugovor za dodjelu koncesije za izgradnju HE Buk Bijela između Elektroprivrede RS i preduzeća HE na Drini, a ta se priča našla na trećoj poziciji. Procijenjena instalirana snaga ove hidrocentralne iznosi 93,52 megavata, a vrijednost investicije je veća od 382 mil KM. Kako je rečeno prošle godine, ova investicija je za HE na Drini najznačajniji razvojni projekat u budućnosti, a biće osnovano i novo preduzeće. Koncesija za ovu hidroelektranu trajaće 50 godina.

Četvrto mjesto pripalo je investiciji u Hercegovini - hidroelektrani Dabar. Naime, Kinezi su prilikom novembarskih sastanaka sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom rekli da će uskoro dostaviti tehničku i finansijsku ponudu.

Vrijednost ukupne investicije iznosi 352 mil KM, a koncesija za izgradnju dodijeljena je privrednom društvu Hidroelektrana Dabar Trebinje koje je u 100% vlasništvu ZP HE na Trebišnjici. Za izgradnju HE Dabar i eksproprijaciju zemljišta do sada je investirano 32,8 mil KM.

Buduća TE u Banovićima dospjela je na peto mjesto. Najavljeno je da će konačan početak radova biti ove godine,a čeka se garancija Vlade FBiH. Ovaj projekat spada među veće energetske projekte u Federaciji BiH i uz Blok 7 (450 MW) TE Tuzla i blok u TE Kakanj koji se namjerava graditi, predstavljat će okosnicu energetske stabilnosti Federacije BiH i BiH. Završetak radova i puštanje u rad Termoelektrane u Banovićima predviđeno je do kraja 2019. godine.

Šestoplasirana je VE Podveležje. Danas je stigla vijest da kreću prvi radovi na izgradnji ove vjetroeletrane. Naime, grad Mostar potpisao je ugovor sa firmama HP Investing i Amitea o gradnji lokalne prometnice L13 u naselju Podveležje. Elektroprivreda BiH je potpisala ugovor sa konzorcijumom Amitea-Izgradnja Tojaga o izgradnji pristupnih puteva, servisnih prometnica i montažnih platoa za kranove VE Podveležje.

Inače, vrijednost cijelog projekta izgradnje vjetroelekane je 162 mil KM, a finansiraće se novcem Elektroprivrede BiH i kreditom Razvojne banke Njemačke od 65 mil EUR. Kako je rečeno prošle godine, krajnji rok puštanja VE Podveležje u pogon je 31. decembar 2018. godine.

U prošloj godini otvoreno je i gradilište za zeničku hidroelektranu Vranduk, a prema interesovanju naših čitalaca ova vijest zazuezla je sedmo mjesto. Hidroelektrana se gradi u vodotoku rijeke Bosne na lokalitetu Vranduka, oko 12 kilometara nizvodno od Zenice. Projekt se finansira novcem Elektroprivrede BiH i kreditima Evropske investicijske banke EIB i Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD, a planirani početak proizvodnje iz ovog energentskog objekta je 11. novembar 2019. godine. Ugovorni izvođači radova su kompanije Strabag i hrvatski Končar – KET, koje će ugovor vrijedan 112,3 mil KM realizovati s brojnim domaćim podizvođačima radova.

Osmu poziciju drži priča o gradnji energane na naftni pogon za proizvodnju električne energije u Hercegovini, a ideja dolazi od katarske grupacije Hamdo. Katarski investitori su tokom posjete Aluminiju u Mostaru razgovarali sa predstavnicima FIPA-e kako bi sagledali mogućnost investiranja u jednu takvu energanu.

Takođe, zanimljivo im je i da ulažu i u prerađivački pogon u blizini Aluminija ili kupovina neke manje linije za proizvodnju gotovih proizvoda ili poluproizvoda.

Već nekoliko godina se govori i o gradnji energane u Sokocu, te se ta priča našla na devetom mjestu. Energana bi značila ovoj opštini jer bi mogla grijanjem da pokrije 130.000 m2 stambenog i poslovnog prostora.

Zajedno sa načelnikom Sokoca firme Ceteor i Dvokut-pro iz Sarajeva razmatrale su ideju zajedničkog ulaganja u vidu javno-privatnog partnerstva.

Deseta pozicija pripala je VE Mesihovina, za koju je juče stigla vijest da će USAID pomoći EP HZ HB da ubrza procedure za početak radova. Procijenjena vrijednost projekta vjetroelektrane Mesihovina je oko 155 mil KM.

Inače, na mostarskom sajmu u aprilu potpisan je ugovor između EP HZ HB i kompanija Siemens i ABB iz Zagreba koje će obezbijediti 22 generatora.

Još jedna elektrana na pogon vjetra kod Nevesinja na jedanaestoj je poziciji naše liste. Iako je najavljeno da će gradnja početi u maju to se nije desilo. Londonska firma Kermas planira ovdje uložiti oko 65 mil EUR, dok je koncesija za izgradnju vjetroelektrane dodijeljena preduzeću Eol prvi iz Beograda.

Više opština i gradova u BiH moglo bi da dobije postrojenja kogeneracije na drvnu biomasu i ta se priča našla na dvanaestom mjestu. Iako su mediji prenosili informaciju da će italianski Pyrox uložiti 150 mil EUR u ove projekte, ipak je riječ o tome da će više finansijskih institucija učestvovati u finansiranju projekta, poput UniCredit banke ili Investicionog fonda Irske.

Svaka opština mogla da zaradi milion evra godišnje i zaposli oko 25 radnika. Italijanski Pyrox, čiji je zastupnik u BiH firma Alfa Invest, posjeduje vlastitu tehnologiju za proizvodnju električne i toplotne energije na bazi čvrste biomase, a koja se može koristiti za zagrijavanje domaćinstava, plastenika, i drugih objekata.

Trinaestoplasirana investicija je gradnja HE Bočac 2 u Mrkonjić Gradu. Vrijednost investicije je oko 40 mil KM, a planirano je da gradnja bude gotova tokom 2017. godine.

Na četrnaestom i petnaestom mjestu su priče o investiranju u RiTE u Bugojnu i hidroelektrani Ulog na Neretvi.

Našu listu završavaju RiTE Kongora u Tomislavgradu, vjetroelektrana Hrgud, biogasna elektrana u Šamcu, Nestro petrol i vjetroelektrana u Bihaću.

Pogledajte kompletnu rang listu investicija u kategoriji ENERGETIKA i uporedite koliko se ona slaže sa nekim vašim razmišljanjima, ocjenama i procjenama.

I još nešto, da li ste vidjeli koji projekti su izazvali vašu pažnju u kategoriji NEKRETNINE, INDUSTRIJA, TRGOVINSKI CENTRI, SPORT, TELEKOMUNIKACIJE i IT, ZDRAVSTVO, POLJOPRIVREDA I PREHRAMBENA INDUSTRIJA i TURIZAM?