Izvor: eKapija | Četvrtak, 29.12.2016.| 14:46
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Ambulantni zahvati prva karika u razvoju medicinskog turizma - BiH ima i do četiri puta jeftinije usluge u odnosu na EU

(Foto: nimon/shutterstock.com)
Medicinski turizam je grana turizma koja se najviše razvija u cijelom svijetu. Procjenjuje se da svjetsko tržište medicinskog turizma danas vrijedi 60 mlrd USD, a da će u naredne dvije godine vrijediti 100 mlrd USD.

Pojedine zemlje, kao što su Tajland i Malezija, imaju preko 80% budžetskih prihoda u medicini upravo od ovog turizma. Liječenje bogatih stranaca po povoljnim cijenama u manje razvijenim zemljama mnogi prepoznaju kao novi vid zarade.

Usluge medicinskog turizma u BiH sve više koriste građani razvijenih evropskih zemalja, najprije jer im je BiH blizu, a cijene su povoljne.

Kako za eKapiju kaže direktor banjalučke Klinike Svjetlost i specijalista oftalmologije Bojan Kozomara imamo i "staru školu" u medicini koja je i danas veoma zastupljena, posebno u privatnom sektoru, kao i veliku i razgranatu dijasporu koju nedovoljno koristimo za razvijanje projekata medicinskog turizma.

- Ono što bismo za početak maksimalno trebali razvijati kada je u pitanju medicinski turizam jeste tzv. ambulantna medicina. Zapravo se radi o svim hirurškim granama medicine kod kojih se zahvati rade ambulantno, bez potrebe za dugotrajnim ostankom u bolnici i dužim oporavkom. Tu prije svega mislim na stomatologiju, oftalmologiju, estetsku hirurgiju, dermatologiju, ali i neke internističke grane kao što su interventna kardiologija, dijabetologija... Poseban segment bi činio i banjski turizam koji jednim dijelom može da bude i medicinski – ističe Kozomara.

Minet Musić iz Balkan Medical Travel-a smatra da je potreban strateški nacionalni plan razvoja medicinskog turizma, kao i klasterizacija svih privatnih i javnih ustanova u sektoru kako bismo mogli ponuditi zajedničke pakete usluga ka svjetskom tržištu.

- Svakako BiH, kao i regija, ima velike potencijale u području fizikalne medicine i rehabilitacije, kao i u dentalnom turizmu i plastičnoj hirurgiji. Naša zemlja bogata je izvorima zdravih i mineralnih voda, i u ovom segmentu već imamo male pomake jer određena klijentela dolazi na rehabilitaciju u naše terme kao što su Ilidža, Fojnica, Olovo... Međutim, postoje mnogi potencijali koji nisu iskorišteni kao sto su Guber izvori u Srebrenici i mnogi drugi koji čekaju prepoznavanje potencijala domaćih organa vlasti, pa zatim i domaćih i stranih investitora. Ovaj sektor bi tek trebalo da zaživi i on može napraviti veliki doprinos našoj cjelokpunoj ekonomiji – kaže Musić.

(Foto: Syda Productions/shutterstock)
Navodi primjer Slovenije koja je napravila dobar biznis izgradivši više od 300 termi, čime je postala jedna od najpopularnijih destinacija za banjski turizam u Evropi.

Kvalitetna usluga i povoljne cijene

Naši sagovornici smatraju da je kvalitetna usluga, kao i dosta povoljnija cijena istih, ono što privlači medicinske turiste. Na primjer, za jedan dan fizikalne rehabilitacije u fojničkom Reumalu potrebno je 76 KM. U ovu cijenu uključeni su smještaj, pun pansion, pregled ljekara, kao i četiri dnevne terapije.

- U Hrvatskoj za te pare imate samo noćenje sa doručkom. To je razlog što smo mi tako brzo otvorili tržište Slovenije i Hrvatske. Samo iz Slovenije, koja je destinacija ove oblasti turizma, dolazi na stotine ljudi, a da ne govorim o potencijalima za goste iz drugih EU zemalja. Većina ih spoji ugodno s korisnim. Obiđu BiH, posjete stomatologa ili urade neku od dijagnostičkih procedura – napominje Musić.

U Klinici Svjetlost najtraženija je laserska korekcija dioptrije. Najniža cijena ove intervencije u Austriji je 1.350 EUR po oku.

- U našoj klinici, sa potpuno istom tehnologijom i ogromnim iskustvom hirurga, cijena ove operacije je 1.000 EUR za oba oka. Mislim da je razlika više nego očigledna – naglašava direktor Svjetlosti.

U Kliniku S-tetik iz Banjaluke najviše dolaze ljudi iz dijaspore i iz susjednih država, kao što su Hrvatska i Slovenija. Vlasnik klinike, hirurg Darko Jović, ističe da su najčešće operacije grudi i nosa, kao i zahvati na licu.

- Operacija "klempavih" ušiju kod nas je 450 EUR, dok je u Austriji oko 2.000. Slična situacija je i sa ostalim uslugama, povoljniji smo i do četiri puta za evropske zemlje, dok smo u odnosu na Hrvatsku jeftiniji za oko 50% - ističe Jović.

Promocija medicinskog turizma

U susjednoj Srbiji, Ministarstvo zdravlja je nedavno raspisalo konkurs kojim pozivaju zubare, plastične i rekonstruktivne hirurge da se uključe u promociji zdravstvenog turizma. Međutim, BiH još uvijek nije preduzimala slične aktivnosti, a naši sagovornici naglašavaju da je slaba saradnja države i privatnih klinika.

(Foto: Pressmaster/shutterstock.com)
Doktor Bojan Kozomara iz Klinike Svjetlost kaže da su prije četiri godine započeli vlastitu promociju jer su shvatili da država nema namjeru da se ozbiljnije pozabavi promocijom medicinskog turizma.

- Posjećivali smo sajmove medicinskog turizma, promovisali putem interneta, ali i kontaktirali direktno specijalizovane agencije za medicinski turizam i predlagali zajedničku saradnju.

Iz Klinike S-tetik kažu da se najviše promovišu preko interneta i društvenih mreža.

- Na drugom mjestu su određeni časopisi koje čita naša ciljna grupa, odnosno budući pacijenti – kaže vlasnik klinike Darko Jović.

Minet Musić iz Balkan Medical Travel-a kaže da je bilo nekoliko pokušaja promocije medicinskog turizma, ali ne kroz viziju i trud ministarstava, nego kroz projekate i finansije Evropske unije, što nije dalo značajne rezultate.

U Ministarstvu trgovine i turizma RS kažu da s obzirom na to da je razvoj medicinskog turizma tek u povoju, još se ne mogu pohvaliti institucionalnom saradnjom sa privatnim klinikama.

- Važno je da postoji zainteresovanost na svim stranama, tako da će se u Planu rada Ministarstva trgovine i turizma za 2017. naći i uspostavljanje Radne grupe za razvoj medicinskog turizma. Članovi ove grupe biće predstavnici Ministarstva zdravlja, Ministarstva turizma, Turističke organizacije RS, kao i predstavnici privatnih klinika – ističu iz Ministarstva turizma RS.

Turska kao primjer

Početkom ’90-tih godina prošlog vijeka Turska je započela veliki projekat medicinskog turizma. Imali su konkretan državni plan i iskoristili su maksimalno svoju veliku razgranatu dijasporu po Evropi. Danas se smatra da svaki dan na istanbulski aerodrom sleti pet aviona čiji putnici dolaze u ovaj grad isključivo zbog medicinskog turizma.

Osim toga, Turska vlada svim privatnim bolnicama nudi subvencije za otvaranje predstavništava u drugim zemljama, kao i za konferencije i reklamiranje. Takođe, medicinski turisti koji dolaze u Tursku dobijaju 50% popusta za avionske karte. Iz toga se može zaključiti da je saradnja državnog i privatnog sektora neophodna kako bi razvoj ove grane turizma bio značajniji.

Slobodana Šubara



Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.