Izvor: Capital | Subota, 17.12.2016.| 09:44
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Kako da mladi pokrenu biznis u BiH - Pravi problemi nastaju nakon registracije firme

(Foto: Andresr/shutterstock.com)
Alen Jusupović iz Zavidovića prije četiri godine kao student je pokrenuo vlastiti biznis, odnosno osnovao je farmu magaraca Mali farmer. Danas ima registrovan obrt i uposlene radnike koji se bave proizvodnjom kvalitetnog magarećeg mlijeka.

Sebe smatra primjerom mlade osobe koja je svojom upornošću uspjela ostvariti lični cilj – pokrenuti vlastiti biznis uz pomoć kojeg svoju platu trenutno zarađuje pet osoba, odnosno članovi njegove porodice.

- Kod nas danas vlada mišljenje da je tržište golijat koji se ne može pobijediti, međutim ja sam jedan od primjera koji pokazuje suprotno. Kada je riječ o mladim osobama, mislim da im država treba pomoći u segmentu osnaživanja kroz pružanje znanja - ističe Jusupović.

Ovaj vrijedni mladić ističe da su pravi problemi na njegova vrata pokucali nakon registracije obrta.

- Sam sam pokrenuo biznis i ostavljen sam na milost i nemilost birokratije, tržišta i finansijskih institucija. Kod nas ne postoji neko ko bi nas posavjetovao na način gdje i kome da se obratimo i slično. Prije nego uđemo u neku kancelariju moramo pročitati određeni zakon, odnosno vidjeti šta nas očekuje te koja su naša prava i obaveze. Nakon što već na prvom nivou uđemo u kancelariju kod neke tete odmah nailazimo na zid jer ona uzme ulogu direktora, odnosno božanstva te nam kaže: ‘Vi na to nemate pravo’ i onda se mi moramo ubjeđivati s njom da mi zapravo imamo prava i slično, međutim ona tumači zakon na način kako to njoj odgovara - naglašava on.

Alen je magistrirao na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu, a svoj studij na sarajevskom Ekonomskom fakultetu završio je s ocjenom 9,4.

- Nakon što sam osvojio nagradu od USAID-a za pokretanje biznisa teško je bilo jednom rigidnom tržištu kao što je u BiH objasniti da postoji neki proizvod koji se može koristiti. Ali, mene je strast vodila kroz cijeli ovaj put - dodaje on.

U BiH litar magarećeg mlijeka trenutno košta 100 konvertibilnih maraka. Naš sagovornik ističe da su proizvodi od magarećeg mlijeka posebno traženi na svjetskom tržištu.

- Imao sam čast biti pionir na našem tržištu na koje se ipak nisam ograničio. Danas svoje mlijeko plasiram i na tržište Skandinavije, Amerike… Također se bavim i najboljim tipom izvoza, tzv. indirektnim izvozom – turisti dođu u BiH i kupuju naše proizvode. Odnosno, mi se ne moramo truditi da se bavimo svim zavrzlamama oko izvoza, naše je da ih pozovemo kod nas te da ih oni odnesu u svoju zemlju - nastavlja Alen.

(Foto: Budimir Jevtic/shutterstock.com)
Na Alenovoj farmi danas je zaposleno pet osoba, a ovaj hrabri mladić svoja dosadašnja iskustva prezentovao je za vrijeme Biznis foruma "Rasterećenjem privrede do novih radnih mjesta", a koji je u organizaciji Instituta za razvoj mladih KULT upriličen u Tuzli.

Ovaj forum okupio je predstavnike resornih institucija vlasti, stručnjake iz oblasti ekonomije, poslovnog okruženja i zapošljavanja, privrednike iz uspješnih preduzeća Tuzlanskog kantona (TK), kao i mlade poduzetnike.

Prema riječima ekonomske stručnjakinje u Institutu za razvoj mladih KULT Ajke Baručić, cilj ovog događaja se ogledao u otvaranju konstruktivnog dijaloga između predstavnika vlasti, privrednika, mladih preduzetnika, ali i onih koji će to biti u budućnosti.

Ovom prilikom razgovaralo se o teretima koji ograničavaju rast i razvoj privrede u BiH, poput brojnih parafiskalnih nameta i poreza na dodanu vrijednost, budžetskim poticajima kojima vlast podržava privredu, ulogama vlasti u poticanju poslodavaca na zapošljavanje mladih, prednostima i manjkavostima postojećih programa aktivnih politika zapošljavanja dostupnih poslodavcima i nezaposlenima, kao i načinima podrške novim biznisima i samozapošljavanju.

- Prema našim istraživanjima, mladi ljudi kažu da na prvom mjestu problem predstavlja finansijska podrška za pokretanje biznisa, a još važnija je stručna podrška i mentorstvo tokom rasta i razvoja tog biznisa. Nekako se taj biznis registruje, prevaziđu se određene administrativne prepreke, ali mladi ljudi se osjećaju prilično usamljeno kasnije kada uđu u taj surovi svijet preduzetništva, tržišta rada i konkurentnosti, gdje moraju da se bore, a osjećaju da nemaju dovoljno znanja i stručnosti. Upravo zbog toga im je potrebna mentorska podrška - kazala je Baručić.

Smanjivanje ili potpuno ukidanje određenih nameta prilikom registracije obrta na području TK već je dovelo do povećanja novootvorenih radnih mjesta.

- Kao pozitivne primjere rasterećenja možemo navesti opštine Srebrenik, Kladanj i Živinice gdje je došlo do smanjivanja ili ukidanja u potpunosti određenih taksi pri registraciji obrta. Reztultat svega toga je da je npr. na području opštine Srebrenik u samo nekoliko dana registrovano više od 150 novih obrta - kazao je ministar razvoja i poduzetištva TK Nermin Hodžić.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.