NavMenu

Grad Prijedor: Prvi pisani trag o gradu potiče iz 1683. godine

Izvor: Dnevne novine SAN Petak, 21.03.2008. 10:37
Komentari
Podeli

Područje gdje se danas nalazi grad Prijedor i čitava dolina Sane, zbog svoje klime i plodnosti, u prošlosti je bilo primamljivo za sve osvajače i za sve narode koji su u stalnim pomjeranjima tražili najpogodnije mjesto za naseljavanje. To potvrđuju i mnogobrojni predmeti nađeni na arheološkim iskopinama u i oko Prijedora. Ti tragovi su naročito brojni na lijevoj obali Sane, u selima Zecovi i Hambarine. Istraživanja govore da je ovaj dio BiH bio naseljen ilirskim plemenima Japodima i Mezijima.

Prijedorski kraj je jedno vrijeme pripadao Bosni, pa hrvatskim banovinama, pa Mađarima, da bi se za Kralja Tvrtka I stanje stabilizovalo i od tada čitav ovaj dio pripada Bosni. Prvi pisani trag o Prijedoru potječe iz izvještaja o tursko-austrijskom ratu 1683. godine. Položaj je pogodovao brzom razvoju Prijedora kao trgovinskog i zanatskog centra jer su se ovdje ukrštali mnogi putevi za trgovinu između najvećih sila tog vremena Turske i Austrougarske. Godine 1717., poslije Karlovačkog mira Prijedor uz nekoliko drugih naselja u Krajini, kao što su Kozarac i Bosanski Novi dobiva svoju kapetaniju.

Grad je izgrađen na jednom otočiću koji su opasavali rijeka Sana i jendek (Berek-Zabljak), a kanal je iskopala ljudska ruka na močvarnom tlu. Pridor vremenom posta Prijedor sa mahalama Grad, Zagrad, Ograde, Čaršija (oko mosta na Bereku), Majkovača, Urije i Puharska. Put vodi preko polja i kroz nešto pošumljeniji predio duž Sane, na čijoj se lijevoj obali nalazi jedan slab čardak... Tu se širina doline mijenja u prosjeku dvjesta do trista koraka i opkoljena je brijegovima: zapadni su strmi i šumoviti, a istočni nastanjeni, dobro obrađeni i ispresjecani su malim ali dubokim dolinicama.

Predanje kazuje o Crnom Paši, Hadži Paši, koji se na povratku sa hadžiluka naseli u prijedorskom kraju. Dopade mu se šumoviti teren, zanosnost Sane, livade... Uz pomoć vojske rastjera hajduke na Kozari. Vremenom nikoše drvene kuće i drvena utvrda od iskrčene šume. Od Paše nastaše Hadžipašići, Pašići, Alipašići, pa Kapetanovići. Za njima doseliše Suljanovići, Crnalići, Babići, Rešići, Egići, Grozdanići... Predanje pominje šumu Lug u kojoj se nastani Hadži Paša na mjestu današnjeg Prijedora. Njegovi potomci bili su kapetani pridorski.

Prijedor je imao samo tri kapetana, Hadži-Šabana, Ibrahim-kapetana i Mehmed-kapetana. Prvi se javlja kad i ime Prijedora uz kupoprodaju čifluka u selu Ramanovići, pa poslije na mahzaru Porti sa 16 zapovjednika i vojnika svoje kapetanije da se ostavi izvjesni Mustafa Muhlisi Muftić na položaju kadije kostajničke bekije, te do učešća u "dubičkom" ratu, kad je i umro u Kulen Vakufu 1795. godine. Sin mu Ibrahim-kapetan umro je od kuge 1815. Njega je posjetio francuski konzul Farkad Stariji iz Travnika 1810. godine. Ibrahimov sin Mehmed-kapetan nadživio je ukidanje kapetanija. Bio je jedan od rijetkih za koga se drži da se nije priključio pokretu Gradaščevića.

Dolazak Austrougarske monarhije 1878. godine donio je veliku promjenu i raskid sa starim načinom života. Ta promjena i gubitak sigurnosti odlaskom Turaka bio je razlog za iseljavanje mnogih familija u Tursku što je dovelo do velike promjene u demografskoj strukturi stanovništva ovdašnjeg kraja. Dolazak Austrougarske je propratio brzi razvoj i ovog kraja i modernizaciju. Ubrzo poslije okupacije sagrađena je i katolička crkva 1898. godine, a 1915. pruga Prijedor – Sanski Most – Srnetica i dalje preko Drvara za Knin i Split.

Početkom 20. stoljeća otvara se i pilana. Čitav predio oko Prijedora bio je još od davnina poznat po rudnim bogatstvima što pokazuju nalazišta u Ljubiji, Tomašici, Starom Majdanu i Sasinama tako da je Austrougarska 1916. godine u Ljubiji otvorila rudnik željezne rude. Poslije velikog požara u prošlom stoljeću koji je uništio skoro kompletnu staru čaršiju, Prijedor se razvija arhitektonski kao moderan grad sa svim infrastrukturnim komponentama.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.