NavMenu

(1857. – 1933.) Klara Cetkin: Jedna žena zbog koje slavimo 8. mart

Izvor: eKapija vremeplov Petak, 07.03.2008. 09:44
Komentari
Podeli

"Onaj ko dopušta da kapitalisti tlače radnike, dopušta i da muškarci tlače žene. One će ostati potlačene sve dok ekonomski ne budu nezavisne. Ukoliko je cilj da žena postane slobodno ljudsko biće, onda joj ne treba oduzimati rad, niti skraćivati radno vrijeme, niti ograničavati oblasti u kojima može da radi".

Tako je govorila Klara Cetkin, njemačka revolucionarka, na Drugoj internacionali u Parizu 1889. godine. U te riječi utkala je cijeli svoj život. Već slavna sifražetkinja, 1910. godine je na kongresu Socijalističke internacionale u Kopenhagenu predložila da žene svih zemalja jednom godišnje, 8. marta, slave svoj dan, kao simbol borbe za jednako pravo glasa, zaštitu žena na radu, ukidanje trgovine bijelim robljem i zaštitu djece.

Klara Ajzner je rođena 1857. godine u Videaru, selu u Saksoniji. Kći seoskog učitelja, rano se suočila s eksploatacijom. Školovala se za učiteljicu u Lajpcigu, gdje je upoznala ljubav svog života, socijalistu Osipa Cetkina. Osip je, nakon zabrane Socijalističke partije Njemačke, protjeran, a vjerna Klara je uzela njegovo prezime i pošla za njim u izgnanstvo u Francusku.

Nikada se nisu vjenčali da i ona ne bi izgubila državljanstvo, imali su dva sina, Maksima i Kostju. Živjeli su u Parizu, u krajnjoj bijedi, gdje je Osip umro 1889. godine.

Klaru više ništa nije zadržavalo u tuđini i ona se vraća u Njemačku, čim je ukinut zakon o zabrani socijalista. Plodan pisac i izvanredan govornik, širi svijest o pogubnom položaju žena u porodici i društvu, zalaže se za razvod braka, slobodnu ljubav, prekid trudnoće.

Udala se 1900. godine za 18 godina mlađeg Fridriha Kundela, pjesnika i slikara. Od 1924. godine živi u Moskvi i vodi Sekretarijat žena Treće internacionale. Rusi su je obožavali, u radničkom pokretu je bila već tada legenda i jedna od rijetkih koja je imala smjelosti da kritikuje Staljina. Nju nije smio da likvidira. Ostala je aktivna u politici sve do smrti.

napomena: tekst preuzet iz časopisa Blic Žena

Komentari
Vaš komentar

Top priče

16.04.2024.  |  Industrija, Građevina

Njemačka firma u Laktašima dograđuje proizvodni pogon

Njemačko preduzeće u Laktašima Technics Programme Engineering podnijelo je Gradu Laktaši zahtjev za izdavanje ekološke dozvole za postrojenje za mašinsku obradu metala, izvještava Indikator.ba. Riječ je o dogradnji po postojećeg postrojenja u naselju Mahovljani, na parcelama označenim kao k.č. broj: 73/2 74/1, 75, 76, k.o. Mahovljani. Ukupna planirana bruto proizvodnja gotovih proizvoda iznosi oko 100 tona godišnje. Technics Program

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.