Izvor: Glas Srpske | Petak, 21.10.2016.| 08:50
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Banke grabe trezorce i uz negativnu kamatu - Višak novca ulažu u državne hartije od vrijednosti

(Foto: wrangler/shutterstock.com)
Manjak dobrih projekata na koji se nadovezala i promjena zakonske regulative primorali su banke da višak novca kojim raspolažu ulažu u kupovinu državnih hartija od vrijednosti, uz minimalan, pa čak i negativan prinos, kao što je slučaj u FBiH.

Centralna banka BiH nije ni sanjala da će odluka o uvođenju negativne kamatne stope na višak kapitala iznad obaveznih rezervi, koju je donijela početkom jula, smanjiti cijenu zaduživanja entitetskih vlada putem aukcija trezorskih zapisa. Glavna monetarna institucija je ovim potezom namjeravala da podstakne kreditiranje, ali do toga nije došlo zbog teškog stanja u privredi, koja je već prezadužena i nelikvidna.

Novonastala situacija usmjerava vodu na mlin entitetskih vlada, koje se u posljednjih nekoliko mjeseci zadužuju po nikad nižim kamatnim stopama. Trezorski zapisi RS prodati su na posljednje tri aukcije na Banjalučkoj berzi po rekordno niskoj kamatnoj stopi od 0,3%. U FBiH je situacija još drastičnija pa su trezorski zapisi koje je emitovala federalna vlada na Sarajevskoj berzi po treći put uzastopno prodati uz negativnu kamatnu stopu. Bez obzira na negativnu kamatu, ponuda za trezorske, zapise vrijedne 30 miliona, dostigla je 103 mil KM.

Direktor NLB banke Banjaluka Radovan Bajić potvrđuje da je riječ o neobičnom trendu koji je prisutan i u mnogim evropskim zemljama koje državne hartije od vrijednosti, čak i dugoročne, emituju uz negativne kamatne stope.

- To je svojevrstan presedan koji traje već duže vrijeme. Banke nemaju mogućnost da plasiraju novac privrednim subjektima, a ne mogu ni sva sredstva kojim raspolažu držati u gotovini. Centralna banka BiH je uvela negativnu kamatnu stopu na višak iznad obaveznih rezervi, jer i oni deponuju novac kod stranih banaka koje tu uslugu naplaćuju. Sve ovo je stvorilo probleme bankama koje gube prihode od kamata pa se sve više okreću ka komercijalnim poslovima - objašnjava Bajić.

(Foto: Ivana Vuksa)
On je istakao da je teško predvidjeti šta će se dešavati u budućnosti.

- Banke sve masovnije traže utočište u kupovini državnih vlasničkih papira, koji pružaju veću sigurnost u odnosu na znatno rizičnije kreditne poslove - rekao je Bajić.

Član Udruženja ekonomista RS - SWOT Predrag Duduković kaže da će spletom okolnosti banke biti primorane na smanjenje kamatnih stopa da bi povećale kreditiranje, jer im kupovina jeftinih trezorskih zapisa ne može obezbijediti dovoljan izvor zarade.

- Sve dok se to ne desi, bankama je isplativije da kupuju hartije od vrijednosti nego da plaćaju naknadu Centralnoj banci za čuvanje viška iznad obaveznih rezervi - kaže Duduković i dodaje da je mali pad kamatnih stopa već primjetan, jer su pojedine banke cijenu zajmova spustile ispod 5%.

U BiH već duži period banke plivaju u novcu, jer nemaju dovoljno opcija da ga plasiraju kroz kredite. To se odrazilo i na politiku banaka u pogledu depozita, na koje su kamate pale na toliko nizak nivo da se štednja gotovo i ne isplati, posebno ukoliko bude izraženija inflacija.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.