Izvor: Glas Srpske | Četvrtak, 06.10.2016.| 15:43
Izdvojite članak Odštampajte vijest

BiH ima najmanje zaštićenih prirodnih područja u Evropi - Projekat UN donosi promjene u naredne tri godine

(Foto: SSokolov/shutterstock.com)
BiH je zemlja sa najnižim procentom zaštićenih prirodnih područja u Evropi, a zahvaljujući projektu UN, to bi moglo biti promijenjeno u naredne tri godine, ocijenjeno je na inicijalnom sastanku nadležnih organa u ovoj oblasti održanom na Bjelašnici.

Na sastanku je istaknuto da je cilj da stepen zaštićenih područja u BiH bude povećan sa 3 na 17%.

Pomoćnik ministra za zaštitu životne sredine u Republici Srpskoj Svjetlana Radusin smatra da će projekat, osim zaštite prirode, donijeti i niz ekonomskih prednosti.

Ona naglašava da će se u BiH konačno početi štititi endemske vrste i brojna zanimljiva staništa životinja i biljaka. Osim toga, biće određen stepen ugroženosti nekih vrsta.

Federalni ministar ekologije i turizma Edita Đapo izjavila je da bi rezultati projekta trebalo da daju smjernice kako nastaviti dalje sa zaštićenim prirodnim područjima i koja područja treba zaštititi.

- Važno je da se podigne svijest o takvim područjima koja su vrlo važna za očuvanje prirodnih, ali i društvenih i ekonomskih resursa - naglasila je Đapo.

Ona je navela da Kanton Sarajevo prednjači po broju zaštićenih područja, a da su Bijambare, koje godišnje imaju na desetine hiljada posjetilaca, pokazatelj isplativosti zaštite, prenose federalni mediji.

Sastanak je održan u okviru Projekta pod nazivom "Postizanje očuvanja biološke raznolikosti kroz uspostavljanje i efikasno upravljanje zaštićenim područjima i izgradnju kapaciteta za zaštitu prirode u BiH", koji je finansirao i odobrio Globalni fond za životnu sredinu, a biće realizovan putem projekta organizacije UN za životnu sredinu (UNEP) u saradnji s nadležnim ministarstvima.

Izvršni partneri i osnovni korisnici projekta su Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske i federalno Ministarstvo ekologije i turizma.

Drugi predloženi ključni akteri u pripremi i provođenju projekta su Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske, federalno Ministarstvo prostornog uređenja, Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, Fond za zaštitu životne sredine FBiH, te niz akademskih institucija i nevladinih organizacija uključenih u pitanja biodiverziteta.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.