Niske cijene "zakopale" domaći krompir - Smanjen izvoz u Hrvatsku, očekuje se dalji pad proizvodnje

Iako je prije nešto više od godinu dana BiH dobila dugo očekivano "zeleno svjetlo" za izvoz krompira u zemlje Evropske unije, domaći proizvođači još nisu iskoristili mogućnost da snažno povećaju taj izvoz, koji je, naprotiv, za godinu dana tek simbolično povećan, a broj proizvođača krompira u BiH nastavlja da se smanjuje.

Od novih tržišta, proizvođači krompira iz BiH su se vratili samo na hrvatsko, ali u znatno manjoj mjeri nego ranije kada Hrvatska nije bila članica EU, a tu su i tržišta Slovenije i Njemačke s izvezenih tek nekoliko šlepera krompira. Sa druge strane, zabilježen je ozbiljan pad izvoza na tržište Srbije.

Uzrok za takvo stanje proizvođači vide u pokidanim vezama s nekadašnjim poslovnim partnerima, ali i izuzetno nisku cijenu krompira i tamo i ovdje, koja ne pokriva čak ni troškove proizvodnje, zbog čega mnogi od nje i odustaju, a dalji pad proizvodnje se očekuje i u narednoj godini.

Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih osam mjeseci ove godine iz BiH je izvezeno krompira u vrijednosti od 1,7 mil KM, što je više za tek oko 500.000 KM u odnosu na cijelu prošlu godinu. Najveći izvoz je ostvaren u Hrvatsku i to oko 886.000 KM, a zatim i u Norvešku 474.000 KM, te Crnu Goru 282.329 KM, Srbiju 86.772 marke i u Njemačku tek 14.690 KM.

Međutim, ako se podaci iz ove godine uporede sa 2013. godinom, kada se do jula te godine moglo nesmetano poslovati s Hrvatskom, izvoz krompira je iznosio oko 3,1 mil KM, od čega u Hrvatsku nešto više od 2 mil KM vrijednosti krompira. Dakle, izvoz krompira samo u Hrvatsku je 2013. godine bio veći za 250.000 KM nego cjelokupan izvoz krompira iz BiH u osam mjeseci ove godine.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja proizvođača povrća RS, rekao je da je višegodišnja nemogućnost izvoza krompira na evropsko tržište ostavila trag, tako da se sada zbog tih pokidanih veza teško ponovo vratiti na njega, za šta je potrebno vrijeme. On je naveo da je drugi razlog za slab izvoz na tržište EU taj što je cijena krompira vrlo niska i tamo i ovdje, i ne postoji razlika kako bi se trgovci mogli uklopiti.

- Uz to, u posljednjih godinu dana od kada nam je odobren izvoz krompira na tržište EU, nije došlo ni do povećanja proizvodnje krompira u RS. Cijena krompira posljednjih četiri-pet godina je vrlo niska, a bila je prisutna i nemogućnost izvoza i sve to je uticalo čak i na pad proizvodnje krompira - rekao je Mastalo.

Prema njegovim riječima, cijena krompira kod nas je sada od 0,15 do 0,20 KM po kilogramu, što ne pokriva ni troškove proizvodnje, dok uz sve to nema ni tražnje za krompirom, koji je jeftin i u okruženju.

- Zato smatram da će na proljeće doći do još većeg pada proizvodnje kromira u RS, jer on više nema opravdanosti za proizvodnju. Proizvođači četiri godine gube na toj proizvodnji i to više ne mogu izdržati - kazao je Mastalo.

Dodao je da su ranije mnogo krompira za Hrvatsku izvozili u maju i junu svake godine, a u kasnijim mjesecima dosta manje, jer Hrvatska u jesen ima veliku proizvodnju.

- Mi prvi krompir dobijamo iz Hercegovine, pa onda iz Lijevče polja, to je u maju i junu, i to je ranije nego u Hrvatskoj, pa smo to koristili da izvozimo. A kada dođe njihov krompir, onda je teže plasirati robu tamo - istakao je Mastalo.

Međutim, on je naglasio da su neki izvoznici koji su prije zabrane plasirali krompir na to tržište zatvorili firme i sada treba da se pojave neki novi koji će preuzeti izvoz i povezati se s tamošnjim tržištem i tako plasirati domaći rani krompir na hrvatsko tržište.

Podsjećamo da je Stalni odbor za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu Evropske komisije, odgovoran za bezbjednost hrane, na sastanku krajem marta prošle godine pozitivno ocijenio podatke dostavljene iz BiH, te dao "zeleno svjetlo" Evropskoj komisiji za pripremu uredbe kojom proglašava da u BiH nema prstenaste truleži krompira, koja je bila uslov za odobravanje izvoza. Potom je krajem jula prošle godine odluka Evropske komisije kojom je BiH proglašena za zemlju u kojoj nema prstenaste truleži krompira objavljena u "Službenom listu EU", čime je nakon nekoliko godina raznih procedura i završen proces izdavanja dozvole BiH da izvozi krompir u EU.