Izvor: Capital | Petak, 19.08.2016.| 10:47
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Pogodno tlo za sivu ekonomiju - Upotreba gotovine u BiH porasla na 3,6 mlrd KM

(Foto: Aleph Studio/shutterstock.com)
U Bosni i Hercergovini trenutno je u opticaju oko 3,6 mlrd KM u gotovini i taj iznos, umjesto da se smanjuje, konstantno se povećava. Samo za posljednje tri godine upotreba gotovine u BiH porasla je za čak 700.000 KM, podaci su Centralne banke BiH.

Velika upotreba gotovine za plaćanje roba i usluga ostavlja mnogo prostora za manipulaciju, direktno omogućavajući sivu ekonomiju, korupciju i kriminal, jer je otežano pratiti tokove novca. Bezgotovinsko plaćanje djeluje suprotno. Plaćanjem karticama, te upotrebom elektronskog ili mobilnog bankarstva, iznos direktno liježe na račun privrednika, koji ga mora prikazati u svom poslovanju i platiti poreze. Ipak, građani BiH i dalje prednost daju gotovini, a država vrlo malo radi na tome da se to promijeni iako bi vrlo brzo svi budžeti imali koristi od toga.

- Potražnja za gotovinom od strane banaka je rezultat uvećanih zahtjeva klijenata za gotovim novcem. Ovo potkrepljuju i podaci o kartičnom poslovanju, koji ukazuju na još uvijek izraženu preferenciju stanovništa ka gotovinskom plaćanju - navode u Centralnoj banci.

Tokom prošle godine građani su na bankomatima u BiH i inostranstvu podigli 5,71 mlrd KM, dok su plaćanjem karticama potrošili 1,96 mlrd KM.

Širenjem mreže terminala za plaćanje, raste i bezgotovinsko plaćanja u BiH, ali ipak nedovoljno u poređenju za okruženjem, a posebno EU. Pored korištenja kartica prilikom kupovine, građani BiH sve češće plaćanje obavljaju putem interneta, pa je tokom prošle godine broj korisnika e-bankarstva porastao za više od 100.000.

Gotovina pomaže rast sive ekonomije

(Foto: cozyta/shutterstock.com)
Spriječavanju sive ekonomije uveliko bi doprinijela inicijativa i pozivanje građana BiH da što više koriste bezgotovinsko plaćanje, smatra portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević. Razlog je jednostavan – ukoliko nešto platite karticom, a ne gotovinom, taj novac će otići na račun samog poreskog obveznika i privrednik ne može izbjeći da ga prikaže u poslovnim knjigama.

- Ta inicijativa bi morala biti pokrenuta na nivou cijele BiH u smislu da se građani pozovu da više koriste plaćanje putem kartica. Definitivno bismo postigli određene rezultate, jer su to prometi koji će biti registrovani. Kada taj novac direktno legne na račun poreskog obveznika, on ne može biti izbjegnut prilikom prikazivanja. Time bi došlo do povećanja prihoda koji se naplaćuju prilikom prodaje dobara i usluga. Naravno, u ovakvu inicijativu trebale bi biti uključene sve poreske administracije u cijeloj BiH - navodi Kovačević.

Dobri primjeri iz Švedske i Norveške

Švedska je jedna od zemalja koja je riješila da potpuno izbaci gotovinu iz upotrebe, a građani koji uz sebe imaju mnogo keša odmah su sumnjivi policiji, koja provjerava radi li se o teroristima ili kriminalcima. Ipak, građani su pomalo sumnjičavi, jer se plaše da u slučaju propasti banaka neće moći dobiti svoj novac.

U Norveškoj je u sklopu borbe protiv sive ekonomije sprovedena kampanja, u kojoj su građani pozvani da što više koriste bezgotovinska plaćanja. Emitovani su TV spotovi, kao i nastupi službenika Poreske uprave u medijima, gdje su pozivali građane da bilo koju kupovinu dobara i usluga plaćaju putem kartica. Rezultat je bio prijavljeni povećan promet roba i usluga.

- S obzirom da su građani sve više počeli koristiti bezgotovinsko plaćanje, počeli su manje kupovati kod onih obveznika koji su nudili plaćanje isključivo u gotovini. To je uticalo na smanjenje njihovog prometa, pa su oni bili prisiljeni uvesti u svoje objekte aparate za bezgotovinsko plaćanje, što je dodatno uticalo na povećanje prometa koji je morao biti prijavljen i oporezovan. Danas je situacija u Norveškoj takva da se u rijetkim slučajevima kao sredstvo plaćanja koristi gotovina - govori Kovačević.

(Foto: Pressmaster/shutterstock.com)
Najviše profitiraju banke

Član Udruženja ekonomista RS SWOT Predrag Duduković slaže se da bi veća upotreba platnih kartica značajno uticala na smanjenje sive ekonomije, te podsjeća na iskustva zapadnih zemalja, poput Danske, gdje je čak određen datum kada će gotovina biti potpuno ukinuta.

- Tako će se u maksimalnoj mjeri izbjegavati siva ekonomija, jer su sve transakcije lako provjerljive, prelaze preko banaka, pa nije problem utvrditi odakle i na koji način dolaze - navodi Duduković, ali napominje da BiH jednostavno još uvijek nije spremna za to.

Kao osnovni razlog navodi visoke provizije banaka, zbog čega se neka od preduzeća i ne odlučuju na uvođenje bezgotovinskog plaćanja.

- Tri odsto na svaku transakciju znači manje direktnog prihoda za preduzetnike. Neki prodavci iznos provizije uključe u cijenu, dok neki to ne rade, pa je maloprodajna cijena standardna, bez obzira na način plaćanja. Na bezgotovinskom plaćanju najviše dobijaju banke - govori on.

Kada govorimo o izraženosti sive ekonomije u BiH, ona varira od 10 do 30% i jako je teško doći do preciznih podataka, navodi Duduković. U svakom slučaju, siva ekonomija je vrlo visoka, posebno ukoliko se uporedi stanje sa zemljama Evropske unije. Pošto je najteže kontrolisati usluge, tako je i ona najviše izražena u tom sektoru.


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.