Brokeri tri vodeće kuće u BiH analiziraju stanje na berzama u 2008.

Iako je Sarajevska berza prošlu godinu završila s rekordnim prometom, kako trenutno stvari stoje ove se godine sličan rezultat neće ponoviti. Gotovo svi investitori su u januaru očekivali oporavak Sarajevske (SASE) i Banjalučke berze (BLSE), no to se nije desilo. Dnevni promet sredinom januara na SASE jedva je dosezao iznose od 650 hiljada KM, dok je, poređenja radi, dnevni promet u januaru 2007. godine u prosjeku iznosio 7,8 miliona KM.

U razgovoru za online magazin Investitor.ba brokeri i analitičari vodećih brokerskih kuća u BiH govore o trenutnoj situaciji na bh. tržištu kapitala, o problemima s političkom krizom i zakonskim propisima te prognoziraju razvoj događaja u narednom periodu.

Kako ocjenjujete trenutno stanje na tržištu kapitala u BiH?

ŠIRBEGOVIĆ: Trenutno se na bh. berzama osjeća dosta opreza sa strane investitora obzirom na oscilacije na svijetskim berzama ove sedmice. Pad vrijednosti indeksa na SASE bio je najznačajniji u utorak 22. januara kada je indeks kompanija SASX-10 pao za 3,34 posto, dok su padovi evidentni i na ostalim tržištima zemalja bivše Jugoslavije. Isti dan su berze u Parizu i Frankfurtu izgubile oko 7 posto, a njihovi gubici mjere se u milijardama eura. Pad je prisutan i na Banjalučkoj berzi čiji je indeks BIRS u utorak izgubio 2,34 posto. U drugoj polovini ove sedmice već smo osjetili stabilizaciju cijena tako da u narednim danima ne očekujemo dalja značajnija pogoršanja.

Šta je prema vašem mišljenju uzrok pada vrijednosti dionica i znatno smanjeno trgovanje početkom ove godine na obje berze?

ŠIRBEGOVIĆ: Smatramo da je to kombinacija više uzroka. Prije svega još uvijek imamo posljedice regionalne berzanske euforije iz prve polovine 2007. koja je završila značajnom korekcijom u aprilu nakon koje je generalno opao interes investitora. Poslije toga tržište je ušlo u period ljetne stagnacije, a na jesen smo imali krizu sa Vijećem ministara u BiH, koja je u kombinaciji sa regionalnim pitanjem rješavanjem statusa Kosova, prouzrokovala daljnju stagnaciju na SASE. Na Banjalučkoj berzi pored ovih problema dodatan udarac za tržište bio je i problem koji je nastao sa privatizacijom RiTE Gacko. Međunarodni fondovi nisu u toliko značajnoj mjeri zastupljeni na bh. berzama, dok od regionalnih institucionalnih investitora najviše su prisutni slovenački i hrvatski fondovi koji su se trenutno povukli zbog situacije na vlastitom tržištu. Takvo stanje preneseno je na početak 2008. godine i zajedno sa postojećim turbulencijama na međunarodnim tržištima uticalo je momentalno raspoloženje na domaćim berzama.

Šta mislite kako će se stanje na tržištu kratkoročno razvijati, recimo na period od narednih šest mjeseci?

ŠIRBEGOVIĆ: Berza reaguje na pozitivne i negativne vijesti i događaje. Dakle od toga zavisi kako će se stanje razvijati. Analize pokazuju da su, na tržištima u BiH, odrđene dionice u ovom trenutku fundamentalno fer vrijednovane ili blizu tih vrijednosti. Prostora za novi rast cijena sigurno ima ukoliko završni rezultati kompanija za 2007. godinu, a koji još nisu objavljeni, prikažu napredak u svom poslovanju u vidu rasta profita i prodaje, između ostalog. Dosta zavisi i od daljeg razvoja političke situacije u BiH, ali i u regionu, tako da će pozitivne vijesti recimo potpisivanje BiH Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sigurno imati vrlo pozitivan uticaj na raspoloženje investitora. Osnivanje novih otvorenih fondova, zajedno sa najavama ulaska novih stranih fondova također bi trebalo uticati na povećanje likvidnosti i stabilizaciju novčanih tokova na tržištu.

Kako ocjenjujete trenutno stanje na tržištu kapitala u BiH?

HODŽIĆ: Kao prvo, veći fokus stranih institucionalnih investitora na druga tržišta, naprimjer na azijska tržišta kao i tržišta Ukrajine i još nekih zemalja, odrazio se naravno i na naše tržište. Dakle, oni su jednostavno više pažnje, a samim tim i investicija, posvetili drugim tržištima što je dovelo do pada njihovih uljaganja na bh. tržištu. Druga stvar je politička situacija u regionu, prvenstveno ovo što se dešava i što će se dešavati s Kosovom, kod stranih investitora jednostavno izaziva, da tako kažem, oprez. I treća važna stvar je da je izostao efekat koji smo mi očekivali od otvorenih investicijskih fondova, odnosno nedovoljno ulaganje u segment investicionih fondova, bivših PIF-ova. A to je izostalo jednostavno zbog nemogućnosti da se predvidi strategija investiranja tih fondova, odnosno kakvi će biti statuti tih društava. Pri tome mislim recimo na očekivanje novog Zakona o DUF-ovima i fondovima i predviđanje koliki će biti novi postotak ulaganja u određeni fond. Ako to bude različito od direktive Evropske unije koja propisije za svoje fondove da mogu uložiti samo u druge fondove koji mogu uložiti maksimalno 10 posto svoje imovine u treće fondove, dakle, ako se bude odstupalo od tog postotka onda će to biti problem ulaska stranih fondova na naše tržište. Zakon je predvidio 20 posto, a onda će oni imati problema sa svojim regulatorima. Dakle, sada se čeka da se vidi kako će se to pitanje rješiti i kada se usvoji zakon da li će postojeći fondovi prihvatiti tržišnu utakmicu i uskladiti svoje investicione politike sa direktivama Evropske unije ili će odstupati od nje.

Šta ta direktiva tačno kaže?

HODŽIĆ: Propisuje fondovima iz EU da ne mogu ulagati u druge investicione fondove koji ulažu više od 10 posto svoje imovine u treće fondove. Oni to jednostavno vuku iz svog zakonskog miljea i očrkuju da na tržištu na kojem investitraju da se isti takav standard primjenjuje. No, kod nas se još uvijek ne zna kako će to biti definirano novim zakonom. Znači, naš zakon je predvidio više od direktive Evropske unije. No, fondovi svojim statutima mogu predvidjeti ono što propisuje pomenuta direktiva. Međutim, ako budu odstupali od toga, onda jednostavno neće biti interesantni stranim institucionalnim investitorima za ulaganje, koji, kako sam već rekao, zbog svojih regulatora neće moći ulagati u takve fondove. Zbog toga ovih dana i nemamo većih ulaganja na berzama jer kod institucionalnih investitora jednostavno postoji ta bojazan dok se jasno ne vide pravila igre. Posmatrajte to s njihove strane. Naravno, oni sada mogu ući u naše fonove, ali ako sutra propisi budu različiti od njihovog očekivanja i njihovih propisa, onda oni te dionice moraju prodati. Obzirom da je naše tržište nelikvidno, odnosno da ne mogu tako lako naći kupca za velike pakete dionica, onda se postavlja pitanje kome će to prodati, a njihov regulator ih tjera da proda takve dionice. Stoga je i logično što veliki institucionalni investitori sada jednostavno čekaju da vide šta će se desiti. Njima ne znači mnogo da li će uložiti sada ili za par mjeseci, radije će sačekati da vide šta će biti.

Jedan od ključnih problema na našem tržištu je nelikvidnost?

HODŽIĆ: Naravno. Problem je za velike institucionalne investitore, koji recimo kupuju velike pakete dionica, kada ih požele prodati onda ih jednostavno nemaju kome prodati. Znači, tržište je nelikvidno, odnosno drugim rječima nema nikoga ko bi mogao apsorbirati te velike pakete dionica koje oni prodaju. Nije problem kupiti dionice. Problem ih je prodati kada za to dođe vrijeme, odnosno naći kupca koji će kupiti velike pakete dionica. U tim trenucima nastaju veliki problemi. Prodavac želi prodati po određenoj cijeni, kupca je jako teško naći, potom kupac želi platiti manje jer kupuje paket i tako dalje. A sve su to problemi nelikvidnosti tržišta. Možete, recimo, sporadično rješiti par takvih slučajeva, ali generalno je to veoma velik problem svima nama.

Šta mislite kako će se stanje na tržištu kratkoročno razvijati, recimo na period od narednih šest mjeseci?

HODŽIĆ: To će prvenstveno zavisiti od rješavanja pitanja statusa Kosova. Taj dio unosi dosta priče, nemira i negativnih konotacija kod velikih investitora. Pisanje medija o tome, povlačenje određenih korelacija između stanja na Kosovu i BiH, kod velikih investitora nalaže obzir, posebno ako imamo na umu da oni dobro znaju šta se na ovim prostorima desilo u bližoj prošlosti. Jednostavno oni su sada „povukli ručnu“ i dok se to ne stavi ad-acta i prođe neki mali određeni vremenski period nakon toga da oni vide da se ništa neće desiti, ne možemo ni očekivati veće ulaska inostranog kapitala na tržišta u regiji i na naše tržište. Kapital je već spreman, sada je samo pitanje tajminga kada će on ući. Evo, naprimjer, mi znamo po našim klijentima da su im trenutne cijene dosta interesantne i primamljive za ulaganje, ali jednostavno kažu: „Hajde da mi još malo sačekamo. Za dva tri mjeseca bit ćemo pametniji“. I naravno, na kraju se čekaju još i finansijska izvješća naših kompanija o poslovanju, nakon kojih će naši analitičari moći davati više preopruka za investiranje. A do tada se ništa neće dešavati. Vidite i sami da sama privatizacija stoji, najave prodaja kompanija su također na čekanju, tako da ne možemo ni očekivati da se na berzi nešto spektakularno desi jer zapravo nismo ni napravili ništa spektakularno.

Kako ocjenjujete trenutno stanje na bh. berzama?

AHIĆ: Trenutno stanje nije dobro. Cijene većine najlikvidnijih dionica an SASE je na najnižim nivoima u posljednjih godinu dana, a i promet je znatno pao. Da bi se pokrenula berza morala bi se politička situacija smiriti i stabilizirati, a potom bi se moralo nešto uraditi i da se s mrtve tačke pokrene proces privatizacije i izdavanja dodatnih vrijednosnih papira. Prošle godine je, naprimjer, došlo do pada prometa i pada vrijednost dionica kada su otkazani tenderi za prodaju nekoliko državnih kompanija, poput recimo Energoinvesta i Hidrogradnje, a nakon toga je došlo ljetnje zatišje, pa politička kriza i sve je to na kraju rezultiralo ovim što danas imamo na berzama.

Možete li porediti stanje na berzi recimo u ovam periodu u odnosu na isti period prošle godine?

AHIĆ: Pa evo, ako kažem da su vrijednosti većine dionica u ovom trenutku na najnižim vrijednostima u posljednjih 365 dana onda to veoma ilustrativno oslikava trenutno stanje na berzi. U ovo vrijeme prošle godine, pak, s druge strane, vrijednost dionica se polako bližila maksimalnim vrijednostima od kako berza postoji i to vam dakle sve govori.

Šta očekujete da će se na našim berzama dešavati u narednih šest mjeseci?

AHIĆ: Prvo, neophodno je smirivanje političke situacije i kod nas a posebno u regionu. Pri tome mislim posebno na rješavanje statusa Kosova. Kada se to konačno rješi i smiri, onda se mogu očekivati veće aktivnosti na domaćim berzama, ali prije toga vlasti trebaju pokrenuti zaustavljene procese privatizacije, te nastaviti sa prodajom državnog kapitala u nekim od najinteresantnijih emitenata, poput recimo BH Telecoma, Energoinvesta, Hidrogradnje i tako dalje. Tek tada može se očekivati povećana aktivnost na berzama. Također, trebalo bi se što prije usvojiti i novi zakoni, poput recimo zakona o vrijednosnim papirima i zakona o DUF-ovima i investicionim fondovima da bi se znala pravila igre, jer bez toga nema većeg dolaska stranih investitora. Ako se sve to desi, Bosna i Hercegovina će ponovo postati atraktivno i interesantno tržište za domaće i strane investitore.