(17. stoljeće) Despića kuća: Sjedište prvog pozorišta u BiH
Despića kuća u Sarajevu nacionalni je spomenik i predstavlja jedan od rijetko očuvanih objekata s jasno prikazanom arhitektonskom historijom.
Najstariji dio kuće datira iz 17. stoljeća, a građena je u četiri faze. Na objektu i u njegovoj unutrašnjosti može se vidjeti graditeljski prelaz sa osmanskog na autrougarski stil gradnje.
Kuća je dobila naziv po uglednoj trgovačkoj pravoslavnoj porodici Despić, koja je tu živjela. Kako je porodica napredovala tako je i kuća proširivana. Porodica Despić je u svojoj kući osnovala i pozorište, koje je zapravo bilo prvo domaće pozorište na tlu Bosne i Hercegovine.
Ovaj nacionalni spomenik nalazi se na uglu Obale Kulina bana i Despićeve ulice u starom dijelu Sarajeva, nedaleko od Latinske ćuprije i u vlasništvu je Muzeja Sarajeva.
"Ovo je depandans Muzeja Sarajeva. Potomci Despića su 1969. godine kuću s namještajem poklonili gradu Sarajevu. Uslov je bio da kuća bude muzejski prostor, gdje će biti prikazani život i kultura srpskog, odnosno pravoslavnog staleža u Sarajevu", kaže Ljiljana Beljkašić-Hadžidedić, muzejski savjetnik i etnolog.
Beljkašić-Hadžidedićeva ističe da je kuća kao muzejski prostor bila kratko otvorena. Zbog lošeg stanja, koje se u ratno vrijeme još više pogoršalo, zatvorena je od 1971. godine. Sada se završavaju pripreme za ponovno otvaranje Despića kuće za posjetioce.
Etnolog Ljiljana Beljkašić-Hadžidedić napominje da rekonstrukcijom objekta, unutrašnjosti i namještaja, koja traje godinama, žele prikazati način života ne samo porodice Despić, nego uopšte građanskog staleža od 1780. godine do tridesetih godina 20. vijeka.
Despići se bavili krznarskim zanatom
"U vrijeme turske uprave kompletan život gradskog stanovništva je bio pod direktnim orijentalnim uticajem. Obilaskom kuće vidjećete da su u namještaju prevladavale sećije na kojima se sjedilo, a spavalo se na podu. Postojale su musandre, vrsta ugrađenih drvanih plakara", priča Beljkašić-Hadžidedićeva.
Dodaje da su razlike između namještaja u kršćanskim i muslimanskim kućama bile minimalne.
"Kod muslimana zastirke na sećijama su bile raznih boja, a kod kršćana samo bordo boja. Ne znamo zašto. U katoličkim kućama se mogao vidjeti križ na zidu, a u pravoslavnim ikone s kandilom. Kada ste ulazili u takve kuće, jedino ste po tome mogli poznati da nisu muslimanske", objašnjava Beljkašić-Hadžidedićeva.
Za Despiće kaže su bili vrlo poznata zanatlijska i trgovačka porodica. Predak porodice Despić doselio se 1760. u Sarajevo iz Hercegovine.
"Oženio se sarajevskom djevojkom Despom i njihovi sinovi prezivali su se i po ocu bili prozvani u Sarajevu kao Despići, Despini sinovi. Oni su kasnije zadržali to prezime. Bavili su se čurčijskim zanatom (krznarskim). Sarajevo je bilo jedan veliki trgovački centar u Osmanskom carstvu, gdje su dolazili karavani i s Istoka i sa Zapada. Muslimani su uglavnom bili orijentisani na trgovinu s Carigradom, dok su kršćani i Jevreji trgovali i sa Zapadom", podsjeća Ljiljana Beljkašić-Hadžidedić.
Zbog bogatstva "jeli zlatnim kašikama"
Sarajevo je tada bilo središte trgovine između Carigrada, Beča, Budimpešte i Trsta. Među svim zanatlijama u gradu Sarajevu najbogatiji su bili kujundžije i čurčije.
"U ono doba bio je modni trend da se nosi odjeća od krzna, a Despići su trgovali krznom od Ankone, Beča, Trsta do Marselja. Početkom 19. vijeka bio je najveći procvat porodice Despić. Postojale su legende u starom Sarajevu da Despići jedu zlatnim kašikama, toliko su bogati. Jedan od tih prvih Despića koji se oženio Despom je 1780. godine ovdje u nekadašnjem Latinluku kupio malu kuću, od koje je danas u sklopu ovog objekta ostala magaza i jedna soba. Onda je nekoliko godina nakon toga dokupio susjednu kuću i stavio je pod zajednički krov.
Porodica se povećava, materijalno je u boljem stanju, pa oni 1820. godine uz ovu zgradu dograđuju još jednu veliku sobu na spratu i opet sve pod zajednički krov. Sada imamo kuću u tri faze. Onda je krajem 19. vijeka porušen starinski dio na spratu i napravljen sprat po zapadnoevropskom modelu s kompletnim namještajem", precizirala je muzejska savjetnica Ljiljana Beljkašić-Hadžidedić.
Plafon kuće je oslikan, a na zidovima su portreti hadži Makse Despića i njegove supruge Zlatke. Prve predstave u njihovoj kući počele su se igrati oko 1870. godine.
"Braća Makso i Mićo Despić ovdje su osnovali amatersko pozorište, opet po ugledu na izvjesnog engleskog konzula Holmsa, koji je za svoje goste znao organizovati privatno pozorište. Tokom dana su Despići ovdje boravili, a noću bi organizovali predstave. Ovdje su uglavnom priređivali komade Jovana Sterije Popovića i to za svoje srodnike, izabrane goste", priča Beljkašić-Hadžidedićeva ističući da je ovo bilo prvo domaće pozorište ne samo u Sarajevu, već u cijeloj BiH.
Nesvakidašnji testament hadži Makse Despića
Ljiljana Beljkašić-Hadžidedić kaže da je hadži Makso Despić bio veoma cijenjen i plemenit čovjek.
"Prije smrti je napravio testament koji je odudarao od tadašnjih shvatanja. Naredio je da niko ne smije da se skuplja u kući kada on umre, da se ne čašćava, da niko ne nosi crninu. I od svojih para odredio je da se podijeli sirotinji katoličkoj, pravoslavnoj, muslimanskoj i jevrejskoj. Kada je umro cijelo Sarajevo mu je došlo na sahranu, a povorka je krenula iz Stare pravoslavne crkve na Baščaršiji", ističe Hadžidedićeva.
Dodaje kako je Makso Despić, navjerovatnije, ukopan na starom pravoslavnom groblju na Koševu.
Top priče
27.03.2024. | Saobraćaj
Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni
27.03.2024. | Industrija, IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | Industrija, IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | Građevina
Grad Trebinje neće dozvoliti izgradnju stambenih objekata na parcelama koje su prodale Vode Srpske
27.03.2024. | Građevina
27.03.2024. | Finansije
Vrhovni sud RS presudio u milionskom sporu Bitminera i Unicredit banke
27.03.2024. | Finansije
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
AHK-Automotive Summit 18. aprila u Sarajevu
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
27.03.2024. | Energija
Pionirski projekat kompanije MT-Komex BiH - Uskoro kreće izgradnja fotonaponske elektrane u Goraždu
27.03.2024. | Energija
eKapija+
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrijednostima
28.03.2024. | Agro
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
AHK-Automotive Summit 18. aprila u Sarajevu
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
27.03.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Međunarodni sajam turizma u Sarajevu od 25. do 27. aprila
27.03.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | Agro, Industrija, Turizam, sport, kultura
Sajamski dani Gradiška 2024 krajem aprila - Privreda i obrazovanje u fokusu
27.03.2024. | Agro, Industrija, Turizam, sport, kultura
Poslovne šanse
28.03.2024. | Industrija, Građevina
Na licitaciji četiri parcele u Poslovnoj zoni Kreka Sjever u Tuzli - Rok za dostavljanje prijava 15. april
28.03.2024. | Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Spreman novac za Vidikovac iznad Trebinja, raspisan i tender za izvođača radova
28.03.2024.. | Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Građevina, Zdravstvo
Raspisan tender za rekonstrukciju ambulante u laktaškom naselju Trn - Posao vrijedan 1,2 mil KM
28.03.2024. | Građevina, Zdravstvo
22.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
Produžen rok za dostavljanje ponuda za dionicu Tunel Kvanj-Buna
22.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
23.03.2024. | Industrija
Oglašena prodaja imovine zvorničke Mehanike, cijena viša od 14 mil KM
23.03.2024. | Industrija
22.03.2024. | Industrija
Agencija Eda nabavlja informacioni sistem za potrebe Instituta za metrologiju BiH
22.03.2024. | Industrija