NavMenu

(17. stoljeće) Despića kuća: Sjedište prvog pozorišta u BiH

Izvor: Nezavisne novine Petak, 25.01.2008. 09:23
Komentari
Podeli

Despića kuća u Sarajevu nacionalni je spomenik i predstavlja jedan od rijetko očuvanih objekata s jasno prikazanom arhitektonskom historijom.

Najstariji dio kuće datira iz 17. stoljeća, a građena je u četiri faze. Na objektu i u njegovoj unutrašnjosti može se vidjeti graditeljski prelaz sa osmanskog na autrougarski stil gradnje.

Kuća je dobila naziv po uglednoj trgovačkoj pravoslavnoj porodici Despić, koja je tu živjela. Kako je porodica napredovala tako je i kuća proširivana. Porodica Despić je u svojoj kući osnovala i pozorište, koje je zapravo bilo prvo domaće pozorište na tlu Bosne i Hercegovine.

Ovaj nacionalni spomenik nalazi se na uglu Obale Kulina bana i Despićeve ulice u starom dijelu Sarajeva, nedaleko od Latinske ćuprije i u vlasništvu je Muzeja Sarajeva.

"Ovo je depandans Muzeja Sarajeva. Potomci Despića su 1969. godine kuću s namještajem poklonili gradu Sarajevu. Uslov je bio da kuća bude muzejski prostor, gdje će biti prikazani život i kultura srpskog, odnosno pravoslavnog staleža u Sarajevu", kaže Ljiljana Beljkašić-Hadžidedić, muzejski savjetnik i etnolog.

Beljkašić-Hadžidedićeva ističe da je kuća kao muzejski prostor bila kratko otvorena. Zbog lošeg stanja, koje se u ratno vrijeme još više pogoršalo, zatvorena je od 1971. godine. Sada se završavaju pripreme za ponovno otvaranje Despića kuće za posjetioce.

Etnolog Ljiljana Beljkašić-Hadžidedić napominje da rekonstrukcijom objekta, unutrašnjosti i namještaja, koja traje godinama, žele prikazati način života ne samo porodice Despić, nego uopšte građanskog staleža od 1780. godine do tridesetih godina 20. vijeka.

Despići se bavili krznarskim zanatom

"U vrijeme turske uprave kompletan život gradskog stanovništva je bio pod direktnim orijentalnim uticajem. Obilaskom kuće vidjećete da su u namještaju prevladavale sećije na kojima se sjedilo, a spavalo se na podu. Postojale su musandre, vrsta ugrađenih drvanih plakara", priča Beljkašić-Hadžidedićeva.

Dodaje da su razlike između namještaja u kršćanskim i muslimanskim kućama bile minimalne.

"Kod muslimana zastirke na sećijama su bile raznih boja, a kod kršćana samo bordo boja. Ne znamo zašto. U katoličkim kućama se mogao vidjeti križ na zidu, a u pravoslavnim ikone s kandilom. Kada ste ulazili u takve kuće, jedino ste po tome mogli poznati da nisu muslimanske", objašnjava Beljkašić-Hadžidedićeva.

Za Despiće kaže su bili vrlo poznata zanatlijska i trgovačka porodica. Predak porodice Despić doselio se 1760. u Sarajevo iz Hercegovine.

"Oženio se sarajevskom djevojkom Despom i njihovi sinovi prezivali su se i po ocu bili prozvani u Sarajevu kao Despići, Despini sinovi. Oni su kasnije zadržali to prezime. Bavili su se čurčijskim zanatom (krznarskim). Sarajevo je bilo jedan veliki trgovački centar u Osmanskom carstvu, gdje su dolazili karavani i s Istoka i sa Zapada. Muslimani su uglavnom bili orijentisani na trgovinu s Carigradom, dok su kršćani i Jevreji trgovali i sa Zapadom", podsjeća Ljiljana Beljkašić-Hadžidedić.

Zbog bogatstva "jeli zlatnim kašikama"

Sarajevo je tada bilo središte trgovine između Carigrada, Beča, Budimpešte i Trsta. Među svim zanatlijama u gradu Sarajevu najbogatiji su bili kujundžije i čurčije.

"U ono doba bio je modni trend da se nosi odjeća od krzna, a Despići su trgovali krznom od Ankone, Beča, Trsta do Marselja. Početkom 19. vijeka bio je najveći procvat porodice Despić. Postojale su legende u starom Sarajevu da Despići jedu zlatnim kašikama, toliko su bogati. Jedan od tih prvih Despića koji se oženio Despom je 1780. godine ovdje u nekadašnjem Latinluku kupio malu kuću, od koje je danas u sklopu ovog objekta ostala magaza i jedna soba. Onda je nekoliko godina nakon toga dokupio susjednu kuću i stavio je pod zajednički krov.

Porodica se povećava, materijalno je u boljem stanju, pa oni 1820. godine uz ovu zgradu dograđuju još jednu veliku sobu na spratu i opet sve pod zajednički krov. Sada imamo kuću u tri faze. Onda je krajem 19. vijeka porušen starinski dio na spratu i napravljen sprat po zapadnoevropskom modelu s kompletnim namještajem", precizirala je muzejska savjetnica Ljiljana Beljkašić-Hadžidedić.

Plafon kuće je oslikan, a na zidovima su portreti hadži Makse Despića i njegove supruge Zlatke. Prve predstave u njihovoj kući počele su se igrati oko 1870. godine.

"Braća Makso i Mićo Despić ovdje su osnovali amatersko pozorište, opet po ugledu na izvjesnog engleskog konzula Holmsa, koji je za svoje goste znao organizovati privatno pozorište. Tokom dana su Despići ovdje boravili, a noću bi organizovali predstave. Ovdje su uglavnom priređivali komade Jovana Sterije Popovića i to za svoje srodnike, izabrane goste", priča Beljkašić-Hadžidedićeva ističući da je ovo bilo prvo domaće pozorište ne samo u Sarajevu, već u cijeloj BiH.

Nesvakidašnji testament hadži Makse Despića

Ljiljana Beljkašić-Hadžidedić kaže da je hadži Makso Despić bio veoma cijenjen i plemenit čovjek.

"Prije smrti je napravio testament koji je odudarao od tadašnjih shvatanja. Naredio je da niko ne smije da se skuplja u kući kada on umre, da se ne čašćava, da niko ne nosi crninu. I od svojih para odredio je da se podijeli sirotinji katoličkoj, pravoslavnoj, muslimanskoj i jevrejskoj. Kada je umro cijelo Sarajevo mu je došlo na sahranu, a povorka je krenula iz Stare pravoslavne crkve na Baščaršiji", ističe Hadžidedićeva.

Dodaje kako je Makso Despić, navjerovatnije, ukopan na starom pravoslavnom groblju na Koševu.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.