Rudnici u FBiH grcaju u dugovima - Prijeti talas stečaja

Vlast mora hitno pronaći izlaz za rudnike u Federaciji, jer im, zbog višemilionskih gubitaka i dugovanja, prijeti stečaj. Nekoliko hiljada radnih mjesta u tim rudnicima je ugroženo, izvještava FTV.

U stručnoj analizi "Elektropivrede BiH" o stanju u rudnicima u Federaciji navodi se da je u svim hitno što brže prestrukturiranje, jer su, kako je navedeno, ekonomski neodrživi. Rudnici tonu u višemilionskim gubicima, a rudari uglavnom rade u nehumanim uslovima i sa zastarjelom opremom.

Najteže je u onom najvećem u Federaciji - u Rudniku "Kreka". Ukupan gubitak i dugovanja prema državi su 263 mil KM, a samo u prošloj godini "Kreka" je poslovala sa 27 mil KM gubitka. Zbog toga joj ozbiljno prijeti stečaj.

- Teško naslijeđe "Kreke" je jedno od najsloženijih pitanja uopšte u privredi BiH. Mi očekujemo i razumijevanje i banaka i dobavljača i organa koji su nadležni za ubiranje poreza i doprinosa. Svaka druga varijanta bi značila stajanje Kreke i potpuni krah energetike na području TK-a - kazao je Bajazit Jašarević, direktor "Elektropivrede BiH".

Edin Delić, s Rudarskog fakulteta u Tuzli, upozorava kako se može očekivati da se svakog trenutka dođe u poziciju da zbog tehničkih ili geoloških uslova bude prekinuta eksploatacija na bilo kojem pogonu u "Kreki".

- Naglo izvlačenje tepiha ispod nogu Rudniku "Kreka" značit će destrukciju ekonomskog sistema na području kantona - kaže on.

Skoro identična situacija je i u ostalim rudnicima u Federaciji. Rudnik "Zenica" je ekonomski neodrživ, ukupan gubitak i obaveze prema državi su 125 mil KM, dok je gubitak samo u prošloj godini iznosio 22,5 mil KM. Rudnik "Kakanj" također je ekonomski neodrživ, ukupan gubitak i obaveze prema državi su 114 mil KM, a gubitak u prošlo godini je iznosio 21 mil KM.

Ukupni gubici i obaveze Rudnika "Đurđevik" prema državi su 35 mil KM, dok je samo u prošloj godini ovaj rudnik imao gubitak od 7 mil KM. Ukupan gubitak i obaveze prema državi Rudnika "Breza" su 102 mil KM, a u prošloj godini ovaj rudnik je poslovao s gubitkom od 20,7 mil KM.

Svi rudnici imaju nisku produktivnost u odnosu na veliki broj zaposlenih, posebno u administraciji, gdje radi znatno više radnika nego u proizvodnji.

- Mi smo iscrpljivali rudnike posljednjih decenija, od rata do danas. Rudnici su bili i socijalni amortizer za rješavanje pitanja koja nisu bila rudnička. Bili su na neki način prostor za namirivanje kojekavih političkih ili drugih sličnih interesa - tvrdi Delić.

Ukoliko se hitno stanje u rudnicima ne promijeni, mogli bi biti dovedeni u pitanje veliki energetski projekti bez čije izgradnje nema ni sigurnog plasmana rude. Ako se uzme u obzir da cijena struje na tržištu konstantno pada, te da su projektovane cijene električne energije novih energetskih projekata dva puta veće od tržišne, rudnike ne čeka svijetla budućnost.