Izvor: Dnevni avaz | Srijeda, 09.01.2008.| 14:30
Izdvojite članak Odštampajte vijest

(1780.) Česma na Alifakovcu: Voda već stoljećima teče

(Foto: b)

Prema zapisu čuvenog pisca Evlije Čelebija, u Sarajevu je nekada bilo 110 česmi i 300 sebilja. Snabdijevani su sa 1.660 vrela u i oko Sarajeva, a najviše ih je bilo na lijevoj strani Miljacke, ispod Trebevića.

Jedna od rijetkih česmi koja je i danas sačuvana je na Alifakovcu. Česma je bila spojena vodovodom na vrelo koje je izviralo ispod Jarčedola. Voda je keramičkim cijevima preko Močula, Tričivoda (gdje je bio i glavni rezervoar-terezija) i Čeljigovića sprovedena do Alifakovca. Nije poznato kada je tačno na tom mjestu sagrađena prva česma, ali je sigurno da je 1780. godine dobila formu u kakvoj je i danas.

"Česma je vakuf kadije Ahmeda efendije Jahije, koji je sa ženom i dvoje djece došao u Sarajevo iz Perzije 1779. godine. Jedan od njegovih sinova u Sarajevu se razbolio i umro pa ga je kadija sahranio u jednom od turbeta na Alifakovcu, a u njegovu čast izgradio je česmu", kaže Mufid Garibija, arhitekta i poznavalac historije grada.

Na česmi se nalazi tarih u kojem, između ostalog, piše: "(...) odjedanput Mejlija tarih ovakav isparapao, munla efendija je doveo vrelo života", što pokazuje da ga je sastavio sufija i čuveni pjesnik tog doba Mehmed Mejlija.

"Vremenom je česma nekoliko puta obnavljana i dorađivana. Kamen iz kojeg teče voda, češmetaš, koji je kod većine drugih česmi imao samo jednu stranicu, kod alifakovačke je sagrađen u obliku pravougaonika pa liči na skulpturu. Voda neprekidno teče iz lule iznad koje se nalazi ukras u obliku rozete", objašnjava Garibija.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.