Biznisa ima, ali nedostaju stručni kadrovi i državna strategija - Kako BiH može ojačati IT sektor i biti konkurentna Evropi i svijetu

U posljednjih pet godina IT tržište u BiH je poraslo za čak 72%, i to u okolnostima kada država nema jasnu strategiju razvoja ovog sektora. Iako je nedostajala podrška za to nadležnih institucija, entuzijazam preduzetnika u oba entiteta doprinio je da se danas o IT sektoru govori kao o onom koji bi mogao u priličnoj mjeri da ojača domaću ekonomiju. Procjenjuje se da u ukupnom BDP-u IT godišnje učestvuje sa 150 mil KM.

Kako ocjenjuju domaći stručnjaci, perspektiva je dobra, ali i mnogo toga nedostaje, zato jedan od njih kaže da još ne možemo govoriti o jakom IT tržištu u BiH. U poređenju sa Srbijom i Hrvatskom, a tek sa Bugarskom i Rumunijom, pred nama je ipak još stepenica koje se moraju preći.

Realnost govori da je sve više inostranih kompanija koje otvaraju predstavništava u Sarajevu i Banjaluci, domaći stručnjaci već su oformili svoje timove i kreiraju inovativne proizvode u okviru svojih kompanija, ali svima njima treba još kvalitetnog kadra i podrške državnih institucija. Zato, ista ta realnost za mnoge preduzetnike na IT tržištu uopšte nije ružičasta, te su oprezni kada govore o prognozama daljeg razvoja.

Sekretar Udruženja za informaciono-komunikacione tehnologije pri Privrednoj komori Republike Srpske Slobodan Dragičević kaže za "eKapiju" da IT sektor u BiH, koji je kako on kaže nedovoljno prepoznatljiv, i te kako definišu okolnosti u kojima se razvija, a to su:

- Zakonski propisi, razvoj bez potrebne brige države kao i političkog i strateškog nerazumijevanja ove vrste biznisa. U posljednih četiri do pet godina posebno se razvija zahvaljujući isključivo dolasku stranih kompanija, prije svega softverskih koji zapošljavaju sve veći broj IT stručnjaka, opredjeljenju domaćih kompanija na proizvodnji softvera, kao i koncentraciji mladih ljudi sa većim znanjima iz programiranja koji su počeli osnivati vlastite male firme – ističe Dragičević.

Prema njegovim riječima, u tom pozitivnom aspektu ne bi trebalo zaboraviti nekoliko inicijativa stranih i domaćih kompanija koje su silno željele dobre kadrove kod sebe.

- Ove firme su uz "agresivni" zahtjev za ljudskim resursima uspjele mobilizirati znatno veći broj programera, ali i biti na vratima fakulteta i dobrih škola kako bi talentovane i stručne osobe zaposlili kod sebe.

Kadrovi sve diktiraju

Uz adekvatno planiranje i sistemske razvojne poteze, IT sektor bi mogao da doprinese razvoju društva u cijelini, kažu iz Ministarstva nauke i obrazovanja RS za "eKapiju". Ovo ministarstvo ne obezbjeđuje direktne mjere podrške IT kompanijama, ali kroz podršku Inovacionom centru Banja Luka stvara uslove za podršku inovativnim malim i srednjim preduzećima, pa tako i onim iz sektora IT-a. Ono što sa ponosom najavljuju je otvaranje "Microsoft" inovacionog centra sutra (15. jun), koji će raditi pod pokroviteljstvom tog ministarstva.

- Njegove će aktivnosti imati za cilj da pruže podršku inovativnim projektima i mladim startap kompanijama u sticanju vještina u oblasti IKT, koje su neophodne za uspješno uključivanje na tržište rada. Na taj način centar će dati direktan doprinos otvaranju novih radnih mjesta, primarno za mlade kadrove, te doprinijeti konkurentnosti ovih kompanija na svjetskom tržištu.

Podvlače da je ipak dalji razvoj ovog sektora uslovljen raspoloživim kadrom koji treba da odgovori na sve izazove globalnog tržišta.

- Ovdje se radi o kompleksnom problemu. Evidentan je manjak IT kadra, kao i brojčano relativno skroman broj novoškolovanog kadra IT profila na godišnjem nivou, a može se govoriti i o određenom stepenu neuravnoteženosti u nivou znanja između različitih obrazovnih institucija. Takođe, primjetan je manjak praktičnih znanja i prakse u toku procesa visokoškolskog obrazovanja, što u znatnoj mjeri utiče na konkurentnost IT kadra prilikom prvog zaposlenja.

Zato, Ministarstvo nauke i obrazovanja RS sarađuje sa Ministarstvom prosvjete i kulture na osmišljavanju inovativnih pristupa u obrazovanju kadrova za potrebe IT tržišta u svim segmentima školovanja. Kažu da je posebno interesantna ideja da se uz pomoć posebno osmišljenog softvera djeca u ranim uzrastima osposobljavaju za programiranje.

Slobodan Dragičević iz Udruženja za IKT u PK RS kaže da su stalno otvorena mjesta za nove stručnjake.

- Imamo i situaciju da se preko 300 i više mladih nalaze prijavljeni u pojedinim firmama, jer su slali CV-jeve, ali nemaju dovoljno znanja da prođu opšti, a kamoli stručni test. Oni, najčešće, dolaze sa privatnih fakulteta i mi smo jedina zemlja u svijetu gdje se plaća školarina a ne dobiju se adekvatna znanja.

I on podvlači da se traže kadrovi sa neophodnim i cjelovitim znanjima i vještinama. To je, kako objašnjava, oni kadrovi koji žele sebe da razvijaju i prihvata nove tehnologije i koje je spreman raditi mnogo više i angažovanije od drugih izvan ove branše.

Dalji razvoj

I dok se problem potrebnog kadra bude riješevao u hodu, dotle će domaće kompanije nastaviti ono što su i do sada radile na najbolji način – kreiranje softvera i aplikacija koje idu u svijet. Neke kreiraju sopstvene, dok one druge kompanije u praksi rade za inostranu firmu, te se praktično posao svodi na "outsourcing". Zato, profesor Vedran Ljubović sa Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu kaže da BiH još nema svoj autentičan proizvod.

- Neka imena koja se obično spominju u tom kontekstu su naši ljudi koji su već odavno napustili BiH pa je upitno koliko se to može smatrati izvoznim proizvodom, mada uspješni Bosanci i Hercegovci u inostranstvu često "šalju" posao u BiH što je pozitivno. Za sada većina IT tržišta u BiH se svodi na preprodaju radne snage (outsourcing).

Kaže da je sada najunosniji posao kada naše IT kompanije rentiraju radnu snagu svojim inostranim partnerima.

- Domaća firma preprodaje radnika i po 400% višoj satnici i čak i takav radnik je povoljan u odnosu na plate u SAD. U tome su naravno važne veze i poznanstva, zbog kojeg najuspješnije firme vode naši ljudi sa višegodišnjim iskustvom u Silicijumskoj dolini i drugim industrijskim centrima

Stoga, kako ističe Ljubović, potreban je prepoznatljiv brend koji bi bio izvozni proizvod BiH u pravom smislu riječi.

Objašnjavam nam i da je razvoj softvera oblast u kojoj je izvoz vrlo jednostavan i jeftin, "nije potrebno gotovo nikakvo ulaganje osim u znanje, a međunarodno tržište je ogromno i raste vrtoglavom brzinom te se ne nazire kraj tog rasta".

Njegov kolega, sa banjalučkog ETF-a, prof. dr Zoran Đurić kaže da bi za domaće IT kompanije najbolji pravac razvoja bio kreiranje svog proizvoda.

- Danas možemo reći da u BiH ima IT biznisa. Smatram da je prirodan put uspjeha da određena kompanija iz BiH nađe neku inostranu za koju će raditi određen projekat, a kasnije se polako razvija i kreira tim koji će praviti sopstveni proizvod. Znači, prvo outsourcing, a onda preuzmu stvar u svoje ruke i naprave ono od čega mogu samostalno da posluju i imaju prihode. Najbolje godine tek dolaze - kaže Đurić.

Susjedna Srbija, za koju se kaže da je u međuvremenu postala zemlja malina i softvera, takođe vidi svoj dalji razvoj IT sektora u kreiranju domaćih rješenja. I za nju, kao i za BiH, izazovi će i dalje biti da se olakša poslovanje kompanija u ovom sektoru, jasno odredi strategija države i unaprijedi obrazovni sistem.

Teodora Brnjoš

Kompletan sadržaj Tematskog biltena "IT - Investicija koja se brzo vraća" možete pročitati OVDJE.

Privredna komora RS

Elektrotehnički fakultet u Sarajevu

Elektrotehnički fakultet Banja Luka

Ministarstvo nauke i tehnologije Republike Srpske

Ministarstvo prosvjete i kulture RS

ekapija tematski bilteni

ekapija tematski bilten

IT investicija koja se brzo vraća

Slobodan Dragičević

Vedran Ljubović

Zoran Đurić

ulaganje u IT

IT investicije

IT sektor u BiH

investiranje u IT sektor

IT kadar

zapošljavanje u IT

softveri

outsourcing