Elmedin Konaković, premijer KS - Kraj redukcija vode možemo očekivati u 2017.

Elmedin Konaković, premijer KS, za Klix.ba govori o aktuelnim pitanjima u Kantonu Sarajevo. Konaković dosadašnji rad vlade na čijem je čelu ocjenjuje pozitivno, uz napomenu da uvijek može i treba bolje. Dodaje i da svi ključni parametri pokazuju napredak u proteklim mjesecima.

Premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković kaže da je posebno ponosan na političku klimu u Skupštini KS. Promjene u koaliciji prošle su bez prevelikih potresa uz međusobno uvažavanje, a budžet za 2016. podržala je i opozicija.

- U prvoj godini mandata na Zavodu zdravstvenog osiguranja imali smo povećanje od 7%, što pokazuje da smo imali nova radna mjesta. Broj nezaposlenih će biti uskoro ispod 70.000 i to je rezultat rada više nivoa vlasti. U narednih mjesec dana možemo očekivati 700 novih pripravničkih mjesta - kaže Konaković na početku razgovora za Klix.ba.

Izvještaj o izvršenju budžeta je dokument koji će danas biti prezentiran zastupnicima u Skupštini KS.

- Mi smo zatekli deficit od 120,5 mil KM. Mi smo do 31. decembra smanjili taj deficit na 73 mil KM, što znači da smo smanjili za 47 mil KM i to u jako kratkom roku. To pokazuje ozbiljne iskorake i to u vrijeme kada nam je Vlada FBiH izmjenom pondera oduzela 6 mil KM. Platu isplaćujemo 12 dana ranije u odnosu na stanje koje smo zatekli. Početkom mjeseca maja imat ćemo kreditno-garantni fond koji će nuditi jeftina sredstva malim i srednjim preduzećima i tu očekujemo iskorake kada se radi o zapošljavanju - kaže premijer.

Porezna uprava FBiH je privremeno odgodila naplatu dugovanja GRAS-a. Ipak, to će pitanje ponovo doći na dnevni red. Ima li rješenja za dugovanja?

- Ovakav kakav je GRAS sada i način na koji se planirala naplata duga sigurno znači da GRAS to ne može platiti. Grad ima dva problema, jedan je PDV a drugi su obaveze koje duguju prema Poreskoj upravi FBiH. Mi smo imali nagovještaj iz Vlade FBiH da će se donositi zakoni koji regulišu ovu oblast da bi mogli onda u taj proces ozdravljenja firmi uključiti i GRAS. Ta ideja je stara skoro godinu dana i tim zakonom bi se mogla skoro sva dugovanja GRAS-a po ovom osnovu obuhvatiti a GRAS obavezati da od dana donošenja tog zakona posluje na realnim i zdravim osnovama.

Šta se radi dok se čekaju viši nivoi vlasti, imamo najavu zaplijene imovine?

- Mi radimo sve što je u našoj moći dok se to ne desi. Smanjujemo broj zaposlenih, investiramo u minibuse i autobuse, otvorili smo elektronsko naplaćivanje karata, za sada samo na "komercijali", ali ćemo sistem primijeniti na cijelom preduzeću, ako se pokaže efikasan. Došlo je do povećanja prihoda GRAS-a, radimo rekonstrukciju stajališta, a sve su to zahvati koje radimo da bi GRAS ozdravio.

(Foto: Orhan Cam/shutterstock.com)

Ako Porezna uprava FBiH ipak bude insistirala na naplati, šta onda? Premijer Fadil Novalić rekao je da će neke kompanije morati u stečaj.

- Ako se ne desi to restruktuiranje i Porezna uprava FBiH bude insistirala na naplati, nema šanse da neko pronađe 120 mil KM i time bismo ugrozili gradski prijevoz. Što se tiče onih koji zagovaraju stečaj, ne znam da li su oni svjesni šta to znači. GRAS bi u tom slučaju izgubio kompletnu imovinu jer su dugovi veći od kapitala. Stečajem GRAS-a desilo bi se da se povjerioci naplate, ali bismo mi ostali bez tramvaja, autobusa, svega... To je nešto što je radikalno i niko ne nudi rješenje kako bismo, nakon odlaska GRAS-a u stečaj, organizirali prijevoz.

Privatni prijevoznici se nude. Pominjala se i ideja prodaje zemljišta kako bi se sanirali dugovi?

- "GRAS" treba osposobiti onoliko koliko može da radi, ako je to 60%, onda ga treba osposobiti za toliko, a ostatak prepustiti privatnicima i time bismo dobili dobar gradski prijevoz. Mi smo od svih menadžmenta tražili da ponude rješenja, i mi ćemo prihvatiti ona koja budu održiva uključujući i prodaju zemljišta. Ali mi moramo imati jasan koncept utroška tih sredstava, šta tim novcem saniramo i šta dobijamo tom sanacijom. Ako bi premještanje depoa značilo normalno funkcionisanje GRAS-a, nisam protiv. Ipak, jesam protiv da se taj novac iskoristi za krpljenje nekih rupa a da se sve nastavi po starom. No, prodaja depoa nije izgledna stvar jer naš zakon kaže da nema prodaje zemljišta onda kuda idu saobraćajnice, a u blizini minibuskog depoa ide naša Prva transverzala. Dodatno, dugovanja su ogromna, a moguća sredstva simbolična.

Nedavno ste predstavili plan investiranja u vodovodnu mrežu. Građane zanima kada mogu očekivati kraj redukcijama?

- Zadnje investicije u vodovodnu mrežu u KS imali smo u periodu 1997-2000. Zbog toga imamo strašne probleme, a drugi problem su nelegalni potrošači. Nemoguće je očekivati da redukcija ne bude u ovoj godini, a iz plana koji smo nedavno predstavili, koji podrazumijeva pet zahvata i investiranje 4 mil KM, jasno je da mi možemo smanjiti te noćne redukcije na dva ili tri sata. Izdvojili smo 2 mil KM za detekciju stanja, a sa aranžmanom sa EBRD-om i prvom tranšom od 10 mil KM, mi ćemo biti u mogućnosti rasporediti nekoliko ekipa koje će danonoćno raditi na sanaciji mreže. Tu nas je usporila i odluka Ustavnog suda FBiH koja je utvrdila da KS neustavno gazduje komunalnom privredom, ali to smo premostili.

To je smanjenje redukcija, ali kada se može očekivati njihov kraj?

- Kraj redukcija, s obzirom na potencijal vode koji Sarajevo ima u iznosu od sedam miliona kubika, mi očekujemo polovinom naredne godine ili najkasnije krajem 2017. Tada bismo imali jednu stabilnu mrežu a onda bismo u 2018. išli sa njenom modernizacijom, uvodili bi nove mjerne aparate, aparate koji odmah prepoznaju problem... Mi smo godinu dana tu i rekli smo da ćemo to riješiti u našem mandatu i ako ne ispunimo obećanje bio bi to veliki neuspjeh.

Šta je sa najavljenim formiranjem holdinga? Spominje se i ideja da oni koji ne plaćaju račune za komunalije ne mogu registrirati automobil...

- Mi smo najavili formiranje holdinga još prije 8-9 mjeseci. Dodatni motiv je presuda Ustavnog suda koja kaže da mi preuzimamo nadležnosti lokalne zajednice i ja se s tim u potpunosti slažem. Mi u roku od šest mjeseci moramo donijeti novi zakon o lokalnoj samoupravi i jasno razgraničiti šta je nadležnost kantona a šta lokalnih zajednica. Vjerovatno nećemo mijenjati sistem funkcionisanja ViK-a, GRAS-a, "Toplana", "Sarajevogasa", ali ostalo bi trebalo dati u nadležnost lokalnim zajednicama. Ono što ostane u nadležnosti KS bilo bi logično integrisati u jedan holding. Također, došlo je vrijeme da platiše ne trpe zbog onih koji ne plaćaju. Zagovornik sam te ideje i imat ćemo jedan akcioni plan uskoro. Logično bi bilo da, ako ne plaćate osnovne komunalne usluge, ne možete registrovati neko skupocjeno auto.

(Foto: Kidsana Maimeetook/shutterstock.com)

Koliko su utemeljene prilično optimistične najave o skorom početku gradnje Prve transverzale?

- Tu imamo dva problema. Prvobitno projektovana Prva transverzala je preskupa, imamo oko 100 mil KM eksproprijacije. Već imamo neke prijedloge blagih korekcija, ali to nisu suštinske promjene. Mislim da trebamo razmotriti to pomjeranje trase kako bi se uštedjelo na troškovima za imovinsko-pravne odnose. Mi od nje ne odustajemo, ona je za nas prebitna jer bismo time riješili i problem razvoja općine Vogošća, odnosno jednog njenog dijela. Razgovarali smo sa ljudima iz "Cesta FBiH" da krenemo u preprojektovanje.

Kada bi se mogle riješiti gužve na Šipu i drugim infrastrukturnim projektima?

- Vodimo aktivnosti na rješavanju problema gužvi na Šipu, i već se radi projektna dokumentacija, naredne godine očekujemo početak radova. Osigurali smo sredstva za Južnu longinutidalu, mehanizacija je spremna i to će ići. Sjeverna longitudinala ima određenih imovinsko-pravnih problema, ali ona, kada se riješe svi drugi projekti, i nije ključna. Tako da ostaje Prva transverzala kao ključni projekt. Tu mislimo da smo zanemareni i sad lobiramo da dobijemo dio od 150 mil KM koliko FBiH planira uložiti u modernizaciju magistrala. Sarajevo mora dobiti dio tog kolača.

Skupština KS je zatražila da dva stambena fonda u vlasništvu KS budu spojena. Kada će biti ispoštovan zaključak skupštine?

- Mi se ne libimo da kažemo da je u ova dva fonda, kao i u nekim drugim preduzećima, bilo privilegija i da su oni svrha sami sebi. Ne možemo reći da oni nisu uradili ništa pozitivno, jer jedan od fondova je borcima nudio povoljne uvjete. Mi već radimo na ideji spajanja ova dva fonda, a oni bi već ove godine mogli imati višak prihoda koje bismo iskoristili za neke projekte KS. Jasno smo im stavili da oni, kao i drugi, moraju mijenjati model rada, oni moraju nuditi rješenja i već se vidi da neka preduzeća razumiju novi način rada.

Javnost je posebno bila zainteresirana za reformu zdravstva u vrijeme priče o spajanju dvije najveće bolnice. Šta je u međuvremenu urađeno?

- Kad krenete u reformu sa svih strana puca, svi koji zbog lošeg stanja imaju benefite protive se tome. Mi smo u fazi izrade jedinstvene metodologije pružanja medicinskih usluga koja će nam jasno reći ko koje usluge pruža. Mislim da se bez razloga diže graja, da je previše politike u zdravstvu... Prebacili smo KUM petkom i ponedjeljkom u Opću bolnicu i to dobro funkcioniše. Rasteretili smo ljekare UKCS, uposlili doktore u Općoj bolnici i to dobro funkcioniše. Odbacujem navode da će doći do bilo kakve integracije bolnica, ali će se integrisati neke druge ustanove, kojih sada ima ukupno 12. Cilj je pojeftiniti cijeli sistem i novac uložiti u opremu i poboljšati status, posebno srednjeg medicinskog kadra. Također, potrebno je riješiti ko i koliko može raditi u privatnoj praksi kako bismo regulisali i to područje.

Na današnjoj sjednici vjerovatno ćemo imati Zakon o turizmu KS. Šta očekujete od ovog zakona i zašto na njemu insistirate?

- Turizam je naš primarni interes, a otpori dolaze od ljudi koji gube benefite. Oni tvrde da mi ne možemo preuzeti kontrolu nad Turističkom zajednicom KS za koju sada ne znamo koliko prihoduje, na šta troši novac, koliko ima zaposlenih. Imamo informaciju da se boravišna taksa naplaćuje tek u iznosu od 10%, ti ljudi koji rade u Turističkoj zajednici moraju biti odgovorni Skupštini KS.