Izvor: eKapija | Subota, 09.04.2016.| 13:51
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Kratak vodič kroz vinsku kulturu Italije - Šta vas čeka u posjeti vinarijama apeninskog poluostrva

(Foto: Alexander Chaikin/shutterstock.com)
Neki o njemu znaju dosta. Degustirali su toliko različitih vrsta da u najrazličitijim situacijama znaju tačno koju etiketu da izaberu. Znaju svoj senzibilitet, a često i onog kraj sebe, pa kreiraju istinski ugođaj.

Oni drugi, pak, vode se devizom da piju ono koje im se u trenutku dopadne, pa neće komplikovati. Prepuste se izboru onoga ko već dovoljno zna. Ali koliko je to dovoljni znati o vinima? Za koga u svom okruženju možete reći da je odličan poznavalac vina, sem ako mu to, na neki način, ne diriguje profesija? Vrlo malo je takvih.

A kako su oni stekli taj "status"? Najpre, vuče ih interesovanje, podjednako i ljubav. Nekog možda i splet okolnosti. Bilo kako bilo, vino morate voljeti da biste istraživali o njemu. Desi se taj poseban trenutak kada pustite da vam priča svoju priču. Jer, naravno da iza svakog stoji priča.

Za "eKapiju" priče o čuvenim italijanskim vinima prenosi Paul Balke, koji je čest posjetilac Beograda, ali i Bosne i Hercegovine i ostalih zemalja regiona. Balke je pisac i novinar specijalizovan za vinsku industriju. U Italiji organizuje međunarodne press ture, a cesto i posjete vinarijama zapadnog Balkana. Obilazeći vinarije zemalja bivše Jugoslavije upoznao se i sa ovdašnjom vinskom kulturom, pa će se u ovom intervjuu osvrnuti i na trendove naših vinara.

Ovaj Holanđanin koji živi blizu Torina putuje od sjevera do juga Italije i bilježi posebne priče

- Vino je, najpre, poljoprivredni proizvod, ali njen najljepši produkt. Važan je dio evropske kulture i baštine. Svoje korene ima još u antičkom dobu, a vrlo važna uloga mu se daje i u Bibliji. Vino je znate, više od životnog stila. Osjećate se srećnim kada pijete dobro vino, a odličan je izbor kada želite podijeliti specijalne momente sa prijateljima. Kada se umjereno pije, onda je i zdravo – kaže naš sagovornik.

Prvi kontakt sa italijanskim vinima desio se na sajmu u Veroni, gdje je otktrio ne samo veliki dijapazon vina, nego i način na koji Italijani prezentuju vino. Bilo je to, kako kaže, istovrememo i fantastično i haotično.

- Jako me je privukao entuzijazam nekim mladih vinara koji su me pozvali u posjetu. Tako sam naučio da vinsku kulturu u Italiji čine male porodične vinarije, u kojoj su uključeni i roditelji i djeca. Radeći zajedno prave odlična vina. Posebno je nevjerovatna strast sa kojom to rade i kojom uključuju i ostale. Mnoga najbolja svjetska vina nastala su u malim porodičnim kompanijama. Preporučujem svima da ih posjete, nećete biti razočarani.

Bogatstvo različitosti

Paul Balke
Paul Balke
- Pijemont i Toskana su najpoznatije vinske regije. Ali u Pijemontu većina turista zaboravi da posjeti mjesta poput Monferata (Monferrato), Gavi ili Koli Tortonezi (Colli Tortonesi), kao i sjeverni Pijemont. Inače, uključen sam u promociju baš ovih regija, kao i organizaciju promocija u regijama Friuli, Ligurija (Liguria), Kampanja (Campania), Sardinija, Pulja (Puglia), Kalabrija (Calabria). Baš u ovim regijama oktrio sam fantastične vinarije i upoznao interesantne ljude. Cijela Italija je predivna, ali otrkivanje svih detalja zahtijeva vrijeme i pažnju.

Kaže da je Italija bogata različitim vinskim sortama, a mnoge nisu poznate van granica te zemlje. To je mješavina različitih vrijednosti i problem je što ih ima veoma puno. Najčešće poznajemo velike brendove. Zato se on trudi da svijet čuje za male italijanske vinarije i male regije koje su vrijedne otkrivanja.

Vino kao stil života

- Italija je dugo najveći proizvođač vina na svijetu. Ali nije količina ta koja se gleda, već kvalitet. Duž cijele zemlje ljudi su naučili da prave dobra vina i od nepoznatih sorti. To je interesantno, jer daje širok dijapazon ukusa i aroma.

Nisu samo Pijemont, Toskana ili Veneto ti koji daju dobra vina. Bilo bi zanimljivo posjetiti Kalabriju, u kojoj su se počela praviti neka dobra vina. Takođe, tu je i Friuli sa velikim brojem dobrih vinara.

Za Italijane vino nije samo ispijanje, već se uz njega podrazumijeva dobra gastronomija. Italijanska vina se kombinuju sa fantastičnom hranom koja je raznolika – svaki ugao zemlje ima autentične proizvode i delicije. To je ono što ovu zemlju čini predivnom.

(Foto: Refat/shutterstock.com)
Kao dovoljan primer navodi sireve – svaka regija pravi originalne proizvode, čiji se ukusi razlikuju od ostalih.

Paul Balke napisao je svojevremeno knjigu o Pijemontu i njegovim vinima. Tamo ima i svoje favorite, koja su ujedno i najbolja vina od svih koje je probao.

- "Barolo Docg" je oporo vino, fantastičnog mirisa i ukusa, to je moj favorit među svim vinima. Isto važi i za "Barbaresco Docg" - oba su najbolja italijanska vina i imaju taj epitet sa razlogom. Takođe, volim popiti i "Timorasso", "Ruche", "Freisa", "Dolcetto", etc. Specifičnost Pijemonta je da ima puno autentičnih sorti vina, pa je svako vino posebno. Generalno, vina iz Pijemonta odlikuje složen ukus i miris. Nijedna regija mu ne može parirati u tom aspektu.

Cijena i kvalitet

Pitali smo ga može li se dobro vino kupiti za 5 ili 10 evra.

- Da. Vina od 50 evra i više su skupa ne zbog uslova proizvodnje, već zbog marketinga i njegovih zahteva. Na primjer, "Barolo Docg" koji sam spomenuo može samo da se pravi samo u maloj regiji - postoje jasno definisani zahtevi, zbog zaštite brenda. To važi i za vina npr. Burgundije ili Bordoa.

Svakako, dobro vino traži da investirate vrijeme, novac i rad. Mnogo dobrih vina su cijenom iznad 10 evra. Ali, takođe, dobra vina mogu da budu prodata po cijeni između 10 i 20 evra i to važi za većinu vina širom svijeta. Ako je određeno vino skupo, onda zaista mora biti dobro i posebno.

Utisci iz zemalja bivše Jugoslavije

Paul Balke je često u Beogradu. Poslednjih godina obišao je vinarije ne samo Srbije, već i Hercegovine i Hrvatske.

- Probao sam mnogo dobrih vina ovog regiona. Imam utisak da vinski sektor raste, da raste broj novih kompanija, kao i kvalitet vina. To je odlično. Porasla je svijest da se može napraviti dobro vino. I što je posebno lijepo, u mnogim krajevima baš od autentičnih sorti. Svijetom dominiraju sorte poput "šardonea", "merloa" ili "kaberne sovinjona". Po mom mišljenju, vinarije ovih krajeva bi trebalo da se okrenu ovim sortama jedino ako imaju dobro lokalno tržište za njih.

Kaže da bi se mnoge vinarije BiH i Srbije trebale okrenuti domaćim sortama - vrancu, prokupcu, smederevki, žilavci, blatini, moravi, rizlingu, tamjanici itd. Međunarodno tržište bi se tada još više zainteresovalo za njih.

Teodora Brnjoš


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE