Izvor: eKapija | Petak, 01.04.2016.| 15:39
Izdvojite članak Odštampajte vijest

U industriji moguće smanjenje potrošnje energije i za više od 15% - Uvođenje energetskog menadžmenta donosi direktan profit

(Foto: NicoElNino/shutterstock.com)
Energija više nije toliko dostupna i nije više jeftina. Kompanija koja posluje na otvorenom tržištu mora da vodi računa o svojim troškovima, konkurentnosti i imidžu. Ušteda energije kao rezultat implementacije sistema energetskog menadžmenta kompaniji donosi direktan profit.

Prema podacima Energetske zajednice za 2013. na energiju u industriji odlazi oko 19% ukupne potrošnje energije u BiH. Menadžment u našim kompanijama uglavnom nije svjestan koliki potencijal za uštede postoji na potrošnju energenata, a samim tim i kakve im opcije - organizacione i tehničke stoje na raspolaganju.

Kako nam je rekao prof. dr Petar Gvero sa Mašinskog fakulteta u Banjaluci, po tehnologiji koja se koristi kod nas, preduzeća možemo podijeliti u tri kategorije.

- Prva kategorija su preuzeća koja su prošla proces tranzicije, novi vlasnici su naslijedili kapacitete preduzeća i, naravno, staru opremu. Druga kategorija su preduzeća koja su nastajala iz malih porodičnih firmi, razvijajući se stihijski, kako su potrebe tržišta zahtijevale, što je kao krajnji rezultat imalo velike količine raznolike i neoptimizirane opreme. Treća kategorija su preduzeća koja su projektovana i razvijana planski, što je uključivalo i planski razvoj njihove energetske infrastrukture.

Prof. Gvero dodaje da je, na žalost, treća kategorija najmanje zastupljena, ali se njen udio u ovoj strukturi povećava iz godine u godinu. Treba imati u vidu da sektor industrije u Bosni i Hercegovini čini oko 70% malih i srednjih preduzeća.

Jedan od indikatora koji ukazuju na to koliko se energija efikasno koristi je energetski intenzitet. Po riječima našeg sagovornika, ovo je teško definisati jer zavisi od preduzeća do preduzeća.

- Moja ranija iskustva sa prehrambenim industrijama su govorila u prilog da je energetski intenzitet bio nekoliko puta veći od istih industrija u EU. Svaka industrija ima svoje standarde kada je potrošnja energije u pitanju i, upravo, gore pomenute prve dvije kategorije preduzeća trebaju uložiti mnogo truda da se tim standardima primaknu, a to je po mom mišljenju ključ za njihovu konkurentnost.

Energetski menadžment

(Foto: dotshock/shutterstock.com )
Za sada, jedini podsticaj za bavljenje energetskom efikasnošću u preduzećima u industriji je porast cijena energenata. Do skora smo imali situaciju da se nije u značajnijoj mjeri obraćala pažnja na problematiku racionalnog korišćenja energije budući da je cijena bila niska. Sadašnji trend stalnog rasta cijena energenata podstakao je rukovodeće strukture u kompanijama da obrate pažnju na troškove koji se odnose na energente. Dakle, ključ u smanjenju potrošnje energije u industrijskoj proizvodnji je uvođenje energetskog menadžmenta.

- Na žalost, energetski menadžment nije zastupljen u mjeri u kojoj bi to trebalo da bude. Veliki broj preduzeća nema uspostavljenu vertikalnu i horizintalnu upravljačku strukturu koja je preduslov za uvođenje sistema energetskog menadžmenta. Energetski menadžment se, na žalost, svodi na reakcije koje su iznuđene nekom iskrslom potrebom ili problemom, kao što je skok cijena goriva, kvarovi ili dotrajalost opreme, a ne na jednu plansku i kontrolisanu aktivnost -pojašnjava Gvero.

Kako su za "eKapiju" rekli u Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS, oni su Zakonom o energetskoj efikasnosti RS propisali uvođenje obaveznog energetskog menadžmenta za industrijske potrošače koji troše godišnje više od 10 GWh.

Prema statistikama zemalja Zapadne Evrope, uvođenje sistema energetskog menadžmenta u industrijska preduzeća dovelo je do smanjenja potrošnje energije u tim preduzećima za 10-15%. Na osnovu stanja u našim industrijskim preduzećima, moglo bi se očekivati da bi ovi efekti bili još veći.

- Preduzeće u BiH da bi smanjilo potrošnju energije, a zadržalo postojeći nivo proizvodnih aktivnosti, mora najprije da snimi svoje postojeće stanje, a onda da na bazi toga definiše ili predloži određene aktivnosti. Takva procedura ima i svoju formu i naziva se energetski audit. Mjere koje se predlažu su uglavnom različitog novoa intenziteta, kada je investiranje u njih u pitanju. U svakom slučaju, preporuka je da svi najprije krenu sa mjerama koje se svode na promjene navika zaposlenih ili organizacione mjere. Ovaj tip mjera često ne zahtijeva investicije, a može da da velike rezultate – ističe Gvero.

Koliko god da je komapnija i njen sistem snabdjevanja i potrošnje energije optimizovan, uvijek ima prostora da se njihova efikasnost poveća.

- Što se tiče isplativosti, neke mjere koje su organizacionog tipa, koje ne zahtijevaju značajno investiranje, mogu da se otplate odmah. U vremenskom smislu, postoji neka zamišljena granica, da svaka mjera i investicija koja se vraća u okviru od sedam godina u ovom našem okruženju, treba da bude uzeta u razmatranje – kaže sagovornik "eKapije".

Kako do novca?

- Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS u ovom trenutku ne raspolaže sredstvima za energetsku efikasnost u industriji, jer po Zakonu, sufinansiranje i podsticanje ovih projekata se institucionalno obezbjeđuje putem Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost – saopšteno je iz tog ministarstva.

Kako su nam rekli u ovom ministarstvu, pojedine komercijalne banke su napravile posebne kredite za energetsku efikasnost koji se nude industriji pod povoljnim uslovima. Napominju da je ovo oblast koja ima potencijal i perspektivu, te da će nastojati da se obezbjede uslovi da naša industrija ima iste ili slične mogućnosti kao i industrija u drugim evropskim zemljama.

Otpadna toplota u industriji


Generalno, otpadna toplota u industriji predstavlja značajan resurs, samo je pitanje isplativosti investicije u sistem koji je potrebno izgraditi da bi se taj potencijal iskoristio. Rashladni sistemi su prateći dio svakog industrijskog pogona kod kojeg je potrebno hlađenje u proizvodnom procesu. Takvi procesi su nezaobilazni kod fabrika u prehrambenom sektoru.

- Koliko je meni poznato, "Rafinerija ulja Modriča" je upravo na bazi iskorišćenja toplote rashladnih sistema iz proizvodnog procesa, korišćenjem toplotne pumpe, omogućila grijanje kancelarijskih i laboratorijskih prostora - dodaje Gvero.

"Prijedorčanka" i "Vitaminka" - dobri primjeri energetske efikasnosti

- Zamjena goriva u energani, što je uradila fabrika "Prijedorčanka" iz Prijedora, koja se bavi preradom voća, dobar je primjer energetske efikasnosti kod nas. Oni su instaliranjem kotlarnice na biomasu eliminisali zavisnost funkcionisanja od tečnih goriva – ističe sagovornik "eKapije".

Takođe je zanimljivo pomenuti sisteme za povrat kondenzata u banjalučkoj fabrici za preradu voća i povrća "Vitaminka", koji umjesto pumpi koriste potisnu energiju pare, što predstavlja jednostavno, jeftino i pouzdano rješenje, koje funkcioniše više desetina godina.

Slobodana Šubara



Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.