Spor Bileće i Trebinja - Ko bi trebalo da dobije više novca od korišćenja vodnih resursa?

Dvije susjedne lokalne zajednice Bileća i Trebinje vode posljednjih dana žestoku polemiku o tome ko treba da dobije veći dio kolača po osnovu korištenja prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije, koje ovim dvjema opštinama daju "Hidroelektrane na Trebišnjici" (HET).

Bilećani tvrde da su oštećeni, jer je oko 75% potopljenog zemljišta na njihovoj teritoriji, a da uprkos tome Trebinje dobija veći iznos po osnovu naknada. Zbog toga je i Vlada RS inicirala formiranje radne grupe sa ciljem utvrđivanja načina preraspodjela ovih naknada. U toj grupi su i predstavnici obje lokalne zajednice, ali i predstavnici HET-a, nadležnih ministarstava i nezavisni ekspeti.

Miljan Aleksić, bilećki načelnik, kaže da jedino što traže jeste da bude ispoštovan zakon.

- Zakon o naknadama za korištenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije kaže da se naknada mora plaćati srazmjerno površini zauzetog zemljišta, dakle mi samo tražimo ono što je naše - poručuje Aleksić i dodaje da su Bilećani oštećeni i kada je u pitanju "Vodovod Bileća" i njihova dugovanja, te da je u ovom slučaju napravljena čista otimačina.

Trebinjski gradonačelnik Slavko Vučurević s druge strane tvrdi da je i ovo koliko Trebinje dobija, a riječ je o oko 2 mil KM, malo za ovaj grad.

- Sve se radi zbog rješavanja dubioza bilećkog "Vodovoda", pa se zadire u Zakon o potopljenom zemljištu koji uopšte ne tretira vodovodna preduzeća, već prema formuli prije više od deset godina vrši se preraspodjela na način koji je tada odredila Radna grupa sačinjena od predstavnika Vlade RS, Savjeta ministara, predstavnika OHR-a, OSCE-a, te predstavnika Trebinja i Bileće i mi nećemo odustati od toga - rekao je Vučurević.

Dodao je da traži i da se naknada za ovaj grad poveća sa 0,05 na 0,1%.

Jovo Marić, predstavnik energetskog sektora koji je 2004. bio predsjednik Stručne komisije, kaže da Bileća nema pravo na više naknada nego što ih sada dobija i da bi svaka druga promjena mogla samo ići na štetu te opštine. On objašnjava da i po domaćem i međunarodnom zakonodavstvu pravo na nadoknadu za potopljeno zemljište postoji samo od proizvodnje elektrane na akumulaciji koja je zauzela to zemljište, a nikako od nizvodnih hidroelektrana u sistemu. Tako da Bileća ima pravo samo na nadoknadu od proizvodnje HE "Trebinje 1" na Bilećkom jezeru, ali ne i sa HE "Trebinje 2" na Trebinjskom jezeru i od HE "Dubrovnik".