Dragica Ristić, direktorica Privredne komore RS - Potreban zakon o podsticajima

Veliki nameti i visoka nelikvidnost su problemi koji konstantno muče privredu RS, kaže Dragica Ristić, direktorica Privredne komore RS, i dodaje da uprkos tome što reformski procesi ne daju očekivane rezultate, ipak se pojavljuju izvjesni pomaci naprijed.

Prošle godine najavljeno je rasterećenje privrede RS. Koliko ste zadovoljni do sada učinjenim?

- Iako započeti reformski procesi u 2015. godini još nisu dali očekivane rezultate koji bi bili dovoljni da se ostvare značajniji pozitivni efekti privrednog rasta, ne mogu se osporiti izvjesni pomaci koji vode ka stvaranju povoljnijeg poslovnog okruženja. Svakako da nije dobro što se pozitivni efekti tih mjera neutrališu opterećenjima proisteklim iz zakona i podzakonskih akata i samovolje pojedinaca koji ih sprovode, a toliko ih ima da ih je teško pobrojati. Vlada RS je krenula u reforme, ali su rezultati izostali s obzirom na to da ove reforme nisu bile korjenite, a donošenje nekih zakona bilo je uslovljeno donošenjem drugih.

Usvojen je novi Zakon o radu. Poslovna zajednica tvrdi da je pun manjkavosti. Kakav je Vaš stav, šta još nedostaje tom rješenju?

- Kao što ste i sami rekli, poslovna zajednica nije zadovoljna novim Zakonom o radu, za koji smatramo da je preglomazan, nedorečen i dvosmislen. Ako ovaj zakon uporedite sa prethodnim, vidjećete da novi zakon ima čak 100 članova više od starog. To znači da nije ni jednostavan, ni fleksibilan, ni jasan, zbog čega ćemo u samoj primjeni imati mnogo problema u tumačenju velikog broja članova. Ovo je potvrđeno i na zasjedanju okruglog stola koji je Komora, zajedno sa Unijom udruženja poslodavaca i Udruženjem pravnika, organizovala u Banjaluci, gdje je veliki broj zainteresovanih predstavnika privrednih društava zatražio objašnjenje od predstavnika Vlade RS za brojne nejasnoće u vezi sa primjenom zakona. Pred nama je proces kolektivnog pregovaranja i prilika da se ove nejasnoće otklone.

Da li su podsticaji privredi RS dovoljni i na koji način je potrebno urediti i unaprijediti tu oblast?

- Privredna komora RS konstantno ukazuje da podsticajne mjere u RS nisu dovoljne i da taj segment treba sistemski riješiti. Tu prvenstveno mislim na donošenje zakona o podsticajima kojim će se definisati vrste i obim podsticaja, uslovi za dobijanje ove vrste podrške, subjekti koji ostvaruju pravo na podsticaje i automatizovati postupak raspodjele shodno ispunjenim uslovima. Takođe, potrebna je i blagovremena raspodjela podsticajnih sredstava u privredi, kreiranje registra podsticaja u privredi, obezbjeđivanje podsticaja za zapošljavanje u privredi retroaktivnim stimulisanjem za novozaposlene u odnosu na prethodnu godinu na bazi prosječnog broja zaposlenih po osnovu časova rada, kao i podsticaji za samozapošljavanje.

Privreda RS se nalazi u teškoj poziciji. Šta možemo očekivati u ovoj godini, možemo li se otrgnuti iz te teške situacije i kako?

- U pravu ste. Privreda RS izašla je iz veoma teške poslovne godine, ali činjenica je da neki makroekonomski pokazatelji ukazuju da su zabilježeni blagi pozitivni trendovi u poslovanju privrede RS. Navešću samo neke: u 2015. godini industrijska proizvodnja u RS povećana je za 2,7%, u odnosu na isti period 2014. U oblasti prerađivačke industrije rast proizvodnje iznosio je 2,7%, dok područje proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija bilježi pad proizvodnje od 1%. Za privredu, 2016. godina biće složena. Iako EBRD predviđa ekonomski rast od 3% u BiH, mi moramo, ipak, posmatrati strukturu BDP, kojom ne možemo biti zadovoljni, posebno uzimajući u obzir malo učešće industrijske proizvodnje i strukturu zaposlenih. Zato, da bismo ostvarili pozitivne rezultate neophodno je unaprijediti poslovni ambijent, odnosno rasteretiti privredu fiskalnih i parafiskalnih nameta, na čemu konstantno insistiramo.

Kao što vam je poznato, Privredna komora RS i u prijedlogu mjera za Ekonomsku politiku RS za 2016. godinu insistirala je na izmjenama Zakona o porezima i doprinosima, s ciljem vraćanja na nivo prije izbijanja ekonomske krize, izmjenama Zakona o porezu na dohodak, s ciljem povećanja neoporezivog dijela dohotka na nivo najniže plate, izmjenama Zakona o dječjoj zaštiti, s ciljem sistemskog rješavanja porodiljskog bolovanja, odnosno obezbjeđivanja refundiranja porodiljskog bolovanja poslodavcima u bruto iznosu. Neophodno je poboljšati likvidnost privrede i vanbudžetskih fondova donošenjem zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza, uporedo s aktivnostima na donošenju ovog propisa u FBiH. Zalažemo se za donošenje mjera za smanjenje javne potrošnje kroz reformu javne uprave, restriktivnu politiku javne potrošnje, restrukturiranje javnih preduzeća i maksimalno uključivanje domaćih kapaciteta. Osim toga, potrebno je unaprijediti i rad inspekcijskih i pravosudnih organa, a posebnu pažnju neophodno je posvetiti suzbijanju sive ekonomije i reformi obrazovnog sistema.

Koji su to osnovni problemi koji guše domaću privredu?

- Kao što sam već rekla, privredu najviše guše izuzetno veliki nameti. Takođe, jedan od najvećih problema privrede je izrazito velika nelikvidnost. S obzirom na to da još nemamo podatke za 2015. godinu, sudeći prema podacima za 2014, nelikvidnost, mjerena koeficijentom likvidnosti koji je iznosio 1,04, manji je za 5% u odnosu na 2013. godinu. Ako se uzme u obzir da normalan koeficijent za održavanje tekuće likvidnosti iznosi 1,5, tek tada se vidi koliko je u RS visok stepen nelikvidnosti, odnosno nemogućnosti izmirenja obaveza privrede. Dakle, smanjenje nelikvidnosti privrede treba da bude u fokusu svih.

Da li se privrednici iz RS i dalje susreću sa necarinskim barijerama prilikom izvoza i koliko su oni negativna stvar za poslovanje. Navedite neke primjere?

- Necarinskih barijera, nažalost, i dalje ima prilikom izvoza u neke od zemalja CEFTA regiona, iako su one u daleko manjoj mjeri prisutne nego što je to bio slučaj prije nekoliko godina. Uloženi su veliki napori da se svi ti problemi uklone, na čemu smo i mi u Privrednoj komori radili u saradnji sa kolegama iz drugih privrednih komora regiona. Ipak, u nekim sektorima i dalje imamo problem, kao što je npr. izvoz piva. Naime, u prošloj godini imali smo slučaj da je na granici sa Srbijom zaustavljen kontingent piva "Banjalučke pivare", jer je na deklaraciji pisalo da je riječ o "svijetlom" pivu. Carinske službe Srbije objasnile su da to nije u duhu srpskog jezika i da će vratiti kontingent ukoliko na deklaraciji ne bude stajalo "svetlo". Takođe, evidentiran je i problem u saradnji sa Makedonijom zbog nepriznavanja određenih atesta, kada je riječ o izvođenju građevinskih radova. Takve stvari su nedopustive i u značajnoj mjeri ugrožavaju spoljnotrgovinsko poslovanje.

PREGOVORI S EU

Koliku štetu će privreda RS pretrpjeti ukoliko BiH prihvati princip "tradicionalne trgovine" s EU?

- Za privredu RS apsolutno je neprihvatljivo da se Hrvatskoj omogući princip tzv. tradicionalne trgovine, što bi omogućilo bescarinski uvoz roba iz cijele EU, a to bi za posljedicu imalo uništavanje poljoprivrednog i prehrambenog sektora RS, a i BiH u cjelini. Ukidanje carina pri uvozu iz EU dovelo bi do povećanja postojećeg debalansa na godišnjem nivou, koji u RS iznosi 540 mil KM, a na nivou BiH 2,1 mlrd KM. Osim toga, naša privreda bi bila u ogromnim gubicima, zabilježili bismo značajan pad budžetskih prihoda. Dakle, prihvatanje "tradicionalne trgovine" ne bi imalo nijedan pozitivan efekat. Podsjećam vas i da nikad do sada ni od jedne zemlje koja je na čekanju za ulazak u EU nije traženo ovako nešto i ni BiH ne bi smjela pristati na to.