Izvor: Privredna štampa | Utorak, 29.12.2015.| 08:30

Kako je kompostiranje bio-otpada donijelo benefite građanima USK?

Bihać (Foto: facebook.com/bihac)
Do prije tri godine u Unsko-sanskom kantonu tek malobrojni su znali šta je kompostana, šta podrazumijeva i koji su njeni rezultati. Danas ih ima oko 1.500, uglavnom u ruralnim mjesnim zajednicama, a sve su prvenstveno rezultat projekta "Kompostiranje bio-otpada na području regije Bihać". Svi koji su, na bilo koji način, uključeni u ovaj projekat jedinstveni su u ocjeni kako se radi o višestruko značajnim benefitima koje donosi, pišu "Poslovne novine".

Sve je počelo prije tri godine kada je Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona, u okviru kampanje uključivanja javnosti u proces integriranog upravljanja otpadom, realiziralo pilot projekat "Uvođenje kompostiranja bio-otpada na području Unsko-sanskog kantona i općine Drvar".

- Cilj ovog projekta bio je smanjenje bio-otpada u ukupnoj količini komunalnog otpada na području svake od osam općina Unsko-sanskog kantona i općine Drvar, čime bi se značajno trebale reducirati količine otpada koje se odvoze na postojeća općinska odlagališta, a u budućnosti i na regionalnu sanitarnu deponiju. Značaj projekta, osim za unapređenje postojeće situacije u sektoru upravljanja otpadom, ogleda se i u tome što njegova realizacija doprinosi implementaciji Zakona o upravljanju otpadom Unsko-sanskog kantona i drugih podzakonskih akata koji definišu ovu oblast, kao i implemetaciji Strategije zaštite okoliša Federacije BiH 2008 – 2018. i Federalnog plana upravljanja otpadom 2011 – 2016 - - rekao je ministar građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša USK Tahir Nuhić za "Poslovne novine".

Rekao je i da je korist evidentna za sve učesnike projekta, a zbog efekata na cjelokupan sektor ekologije, realizacija projekta nastavljena je i nakon 2013. godine tako da danas, nakon prvih 267 kompostana, postoji njih skoro 1.500.

- Ministarstvo je za ove namjene izdvojilo oko 130.000 KM, svake smo godine nagrađivali po tri mjesne zajednice koje su imale najviše izgrađenih kompostana u svakoj od devet općina - rekao je Nuhić.

Primjetno je konstatno povećanje kompostana koje postaju sastavni dio ne samo seoskih domaćinstava. Rezultat je to dobrim dijelom i činjenice da je projekat takmičarskog karaktera i da svake godine budu novčano nagrađene po tri mjesne zajednice koje izgrade najviše kompostana. Jedini uvjet je da dobijeni novac ponovo "vrate" u ekološke projekte. Interes za projekat u prvoj fazi najviše su iskazale općine s obzirom na njegovu višestruku korist, kako za domaćinstva, mjesne zajednice i komunalna preduzeća, tako i za efikasniju zaštitu okoliša.

Ibrahim Mujakić, referent za zaštitu okoliša u općini Cazin, za "Poslovne novine" je izjavio:

- Svaka općina obavezna je kandidirati najmanje osam mjesnih zajednica koje se trebaju obavezati da će bar osam njihovih domaćinstava graditi kompostane, a tri najuspješnije, one u kojima se izgradi i u funkciju stavi najviše kompostana dobijaju novčane nagrade u iznosima od 1.000, 1.500 i 2.000 KM koje moraju utrošiti u eko-projekte. Korist je višestruka. Prije svega, bio-otpad i po Zakonu ne bi smio da se odlaže u komunalnom otpadu, njegovim pravilnim odlaganjem produžavamo vijek deponijama, smanjujemo troškove javnim komunalnim preduzećima i, naravno, u konačnici značajno doprinosimo zaštiti okoliša.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.