Domaći proizvođači bezalkohonih pića gube bitku sa uvozom - Ulaganje u marketing jedan od načina za pridobijanje kupaca

Potrošači su na kupovinu uvoznih bezalkoholnih pića u prvih devet mjeseci ove godine spiskali 109,8 mil KM.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je na uvoz mineralnih voda sa ili bez šećera i aroma, gaziranih pića i voćnih sokova potrošeno 4,48 mil KM više nego u istom periodu lani, čime je minus u spoljnotrgovinskom bilansu dodatno uvećan.

Direktor banjalučke "Vitaminke" Žarko Mikić ističe da se domaći proizvođači nalaze u začaranom krugu, jer im izvoz otežavaju necarinske barijere, dok prekomjeran uvoz dovodi u pitanje opstanak njihovih kapaciteta. Opravdan bi, prema njegovim riječima, bio samo uvoz proizvoda koje ne proizvodimo.

- RS raspolaže velikim količinama voća i povrća i odgovarajućim kapacitetima za preradu. Mislim da je luksuz za državu da dozvoli da ovolike količine uvoznog soka i vode pređu granicu jer samo jačanje domaće proizvodnje osnažuje privredu, podstiče zapošljavanje i povećava iskorišćenost domaće sirovine, koja u velikoj mjeri propada - kaže Mikić i dodaje da je dodatni problem to što zbog loše kontrole na granici vrlo često na tržište BiH ulazi roba sumnjivog porijekla i sa netačnim deklaracijama.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da bi, osim sistemske zaštite, domaći proizvođači trebalo više da ulažu u marketing, jer samo na taj način mogu pridobiti kupce koji trenutno radije biraju inostrane proizvode.

- Kupci su povodljivi, a dodatni problem je što nadležne institucije ne staju u odbranu domaće proizvodnje, koja kvalitetom može parirati i svjetskim brendovima u ovoj oblasti - kaže Pavlović.

Dok je gubitak bitke sa multinacionalnim kompanijama zbog njihove finansijske moći donekle razumljiv, poražavajuće je da domaći proizvođači ne mogu da se izbore ni sa regionalnom konkurencijom. Najveće količine bezalkoholnih pića iz regiona uvezene su iz Hrvatske, Srbije i Slovenije. Iz Hrvatske i Srbije stižu najveće količine mineralne vode bez dodatka šećera, dok voćni sokovi, osim iz tih zemalja, u velikim količinama stižu i iz Slovenije. U uvozu su najmanje zastupljeni voćni sokovi, dok je najveća zastupljenost osvježavajućih bezalkoholnih pića i gaziranih sokova sa šećerom, sladilima i aromama.

Industrija sokova u Srbiji u posljednjih nekoliko godina je doživjela ekspanziju zahvaljujući stranim kompanijama koje su, kupujući domaće propale firme, stvorile respektabilnu poziciju na tržištu.

Pavlović ističe da je problem naših preduzeća i mala proizvodnja.

- Ona zbog toga cjenovno ne mogu parirati svjetskim gigantima, a cijena je tas na vagi kod kupca koji obično bira jeftiniji proizvod. Mi raspolažemo istim prirodnim potencijalima kao Srbija, ali bez dobrih i kvalitetnih investicija i ulaska velikih svjetskih kompanija na naše tržište, neće biti pomaka u razvoju industrije sokova - kaže Pavlović.

Izvoz

Izvoz bezalkoholnih pića u prvih devet mjeseci ove godine vrijedio je 24,93 mil KM, što je za 1,1 mil KM više u odnosu na isti period lani.