Sve veći gubici poljoprivrednog zemljišta u BiH

Politika zaštite i korištenja zemljišta koja se vodi na nacionalnom nivou nije u skladu ni sa evropskim ni globalnim nivoom zabrinutosti za jedan od najvažnijih prirodnih resursa, upozoravaju stručnjaci iz Udruženja za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini.

- U Bosni i Hercegovini i regionu, značaj zemljišta kao prirodnog i privrednog resursa nije prepoznat na pravilan način. Očigledno je da je na našim prostorima zlatno doba poljoprivrede prošlo. Zbog toga je sve veća bojazan da će se zajedno s poljoprivrednom naukom zapustiti i nauka o zemljištu. Pedolozi se moraju baviti svim tim problemima i pokušati da ih riješe uz pomoć drugih naučnih područja - kaže za Fenu predsjednik Udruženja za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini prof. dr Hamid Čustović uoči međunarodnog Kongresa stručnjaka za proučavanje zemljišta koji će se održati u Mostaru od 23. do 25. novembra.

Predstojeći Kongres je jedna od aktivnosti koju Udruženje organizuje u godini koju je UN proglasio Svjetskom godinom tla. Biće prezentirano preko 20 izlaganja i 26 postera o tematici tla, autora iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Belgije, Austrije, Švicarske, Alžira, te Bosne i Hercegovine.

Uvodna izlaganja imaće profesor Winfried E.H. Blum (Institute of Soil Research, University of Natural Resources and Life Sciences (BOKU, Beč)) i dr Luca Montanarella, European Commission- Joint Research Centre, Institute of Environment and Sustainability, Ispra.

Tokom trodnevnog rada Kongresa biće razmijenjena iskustava i informacije o različitim aspektima upravljanja tlom u cilju unaprjeđenja njegovih funkcija.

- Zemljište je globalno prepoznato kao važan prirodni resurs, a njegova zaštita je jedno od ključnih pitanja zaštite životne sredine, ishrane i dobrobiti ljudi i životinja - kaže prof. dr Čustović.

Navodi kako su brojna aktuelna pitanja i problemi fundamentalnih i primijenjenih istraživanja u oblasti zemljišta. Zbog divergentnosti prostora Bosne i Hercegovine, prioritete bi prema važnosti trebalo definisati na nacionalno nivou uz punu saradnju sa lokalnim zajednicama i specifičnim regionima.

- I stanje poljoprivrede i šumarstva kao sektora veoma je složeno, a funkcije tla u ekosistemu se još uvijek nedovoljno prepoznaju. Ulaganja u poljoprivredu i naučno-istraživački rad su neadekvatna i u vezi s tim se ne vidi jasna perspektiva za budućnost - kaže prof. dr Čustović.

Učesnici Kongresa u Mostaru biće istraživači i stručnjaci iz oblasti nauke o tlu, poljoprivrede, šumarstva, ekologije, geografije, hidrologije, planiranja i upravljanja okolišom, akademski radnici uključeni u predavanja i istraživanje zemljišta sa stanovišta različitih disciplina, predstavnici javnih institucija i nevladinih organizacija, te studenti doktorskih i magistarskih studija