NavMenu

Povoljni vjetrovi Danske - Kako je kompanija "Siemens" postala lider u podizanju vjetroturbina širom svijeta?

Izvor: eKapija Srijeda, 18.11.2015. 14:14
Komentari
Podeli
Prije tri godine Danska je postavila sebi veliki cilj - želi postati prva zemlja u Evropi koja će svu struju dobijati iz obnovljivih izvora energije, a vjetar će na tom "putovanju" imati glavnu ulogu.

Ova sjevernoevropska zemlja je danas primjer dobre prakse u iskorišćavanju energije vjetra i pokazuje kako se i šira zajednica može uključiti u tu oblast. U to se uvjerila i grupa novinara iz BiH, Srbije, Hrvatske i Slovenije koja je prošle nedelje posjetila ovu zemlju u organizaciji kompanije "Siemens".

Glavni uzrok da se Danska okrene proizvodnji struje iz obnovljivih izvora je naftna kriza koja ih je pogodila '70-ih godina prošlog vijeka, te su željeli naći novi način da zadovolje sve veću potrebu za energijom, a da pri tom sačuvaju okolinu. S vremenom se i u svijesti Danaca razvijala potreba da se efikasno troši energija. Pokazali su da mogu uporedo ekonomski napredovati i voditi brigu o životnoj sredini.

Sinergija države i velikih kompanija poput "Siemensa" rezultirala je time da se Danska može pohvaliti najozbiljnijim pristupom u proizvodnji struje iz vjetra.

"Siemens Wind Power" bilježi 30.000 MW instaliranih vjetroturbina širom svijeta. Prema nezavisnom istraživanju "Make consulting"-a, "Siemens" je broj 1 u svijetu po broju instaliranih kapaciteta u oblasti energije vjetra u 2014. Već godinama, ova kompanija je lider u izgradnji ofšor vjetroturbina.

Zašto baš vjetar?

Putujući brodom do vjetroparka "Middelgrunden" udaljenom dva kilometra od obale Kopenhagena saznajemo da je izgrađen 2001. godine i bio je tad najveći vjetropark u Evropi. Sastoji se od 20 turbina koji mogu da proizvedu 2 MWh struje, što ukupno daje snagu od 40 MW. Danas je u istom djelu moreuza Oresund izgrađeno još dodatnih šest vjetroturbina. U izgradnji velikog ofšor vjetroparka "Middelgrunden", učestvovao je i Kopenhagen kako bi se proizvela električna energija za potrebe stanovnika tog grada.

Iver Hoj Nielsen, direktor odeljenja za odnose s medijima javno-privatne organizacije "State of Green", kaže da se Danska želi da do 2050. godine riješiti proizvodnje struje iz fosilnog goriva.

- Danas, 40% struje proizvodimo iz energije vjetra. U narednih pet godina taj udio će biti 50%. Kada smo se kao država okrenuli energiji vjetra, nismo imali nikakav "know how", već smo sami razvijali svoje ideje. Zato je danas najveći broj svjetskih kompanija koje se bave proizvodnjom struje od vjetra upravo iz Danske - ističe Iver Hoj Nielsen.

Kaže da se i dalje koristi prirodni gas za grijanje domaćinstava, ali narednih godina ne planiraju da se oslanjanju na njega, zato tragaju za novim izvorima. Jedan od načina su spalionice otpada u Kopenhagenu ili korišćenje biomase.

- Vjetroparkovi jesu skupi, ali su dobri za okolinu, a i značajan je povrat investicije. Upravo grad Kopenhagen ne želi više da koristi ugalj. Radimo na tome da građani razviju svijest koliko se struje troši i da ne troše više od onog što im treba.

Postavljen na moru između Danske i Švedske, vjetropark "Middelgrunden" koristi sve prednosti tog prostora. Rasmus Windfeld, direktor odljeljena za odnose sa medijima "Siemens Denmark", kaže da je prednost turbina na moru veće prostranstvo i puno vjetra.

- Ali je zato skuplje postaviti i održavati. Kad hoćete nešto da popravite na turbini, morate da doplovite do nje i zaustavite njen rad.

Lopatice na turbinama duge čak 75 metara


U gradiću Brandeu smještena je "Siemens"-ova fabrika za proizvodnju gondola ("nacell"), koja sadrži generator, mijenjač, ležište i ostale komponente. Gondole mogu biti teške od 6 do 73 tone. Koristeći "Siemens Production System", broj sati potreban da se proizvede jedna gondola je 130, a nekada je trebalo 550 sati.

Količina proizvodnje zavisi od narudžbi, otprilike osam do devet gondola po nedelji za ofšor vjetroturbine.


U Brandeu je takođe smješten i "Siemens"-ov centar za dizajn i razvoj vjetroturbina, testing centar, kao i centar za istraživanje i razvoj. Osim kapaciteta u Brandeu, novinari iz regiona obišli su i "Siemens"-ovu proizvodnju lopatica za vjetroturbine u Aalborgu, fabriku sa više od 1.500 zaposlenih. Tu je i moderni centar za testiranje lopatica. Lopatice se proizvode u jednom komadu, koristeći "Integral Blade process" koji je patentirao "Siemens".

Lopatica dužine 75 metara je najveća komponenta u jednom komadu napravljena od fiberglasa. Teška je 25 tona, što je ekvivalentno težini četiri slona. Da se ne pravi tehnologijom koju ju je patentirao "Siemens", težila bi mnogo više.

"Siemens" u regionu i svijetu


Kompanija "Siemens" je od otvaranja fabrike vjetrogeneratora u Subotici 2003. godine proizvela više od 18.000 jedinica, i sada zapošljava 1.300 radnika.

Lansirali su i novi tip turbine, koja je vrlo interesantna za tržište Srbije kada je riječ o dobijanju struje od vjetra. Sa generatorom snage 3,3 MW i rotorom prečnika 130 metra, turbina je prilagođena uslovima vjetra za regiju Vojvodine.

"Siemens" je lider i na tržištu Hrvatske u ovoj oblasti. Kod naših zapadnih susjeda instalirali su pet vjetrofarmi, ukupnog kapaciteta 100 MW. Ta zemlja ima velike kapacitete za korišćenje energije vjetra, a nedavno su usvojili izmjene zakona koje će omogućiti još veći rast u upotrebi obnovljivih izvora energije.

U Egiptu je "Siemens" dobio rekordnu narudžbu koja će na kraju rezultirati povećanjem ukupne proizvodnje električne energije u Egiptu za više od 50% već instaliranih kapaciteta. Riječ je o ukupno 16,4 GW iz tri termoelektrane sa po 8 gasnih turbina u svakoj i oko 600 vjetroturbina.

Teodora Brnjoš
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.