Izvor: Nezavisne novine | Četvrtak, 12.11.2015.| 09:24
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Arbitraža teška oko 3 mlrd KM - U Hagu se vodi spor između RiTE "Ugljevik" i "Elektrogospodarstva Slovenije"

Arbitraža između Rudnika i termoelektrane (RiTE) "Ugljevik" i slovenačkog "Elektrogospodarstva - razvoj in inžiniring" Maribor, kojom Slovenci traže odštetu od BiH u iznosu od gotovo 3 mlrd KM s kamatama, zbog prijeratnih ulaganja u izgradnju termoelektrane, počela je u Hagu.

Na prvom ročištu u ovom sporu, koji je imao pripremni karakter, bh. strana je uložila prigovore na tužbu koji se tiču odsustva odgovornosti po sporazumu o pitanju sukcesije, te po pitanju privatizacije.

Međutim, to prvo pripremno ročište je održano iako BiH, kao učesnik arbitraže, nije uplatila 150.000 USD za troškove postupka u ovoj godini, pa je to morala učiniti Slovenija, kao strana koja je podnijela tužbu. Ipak, kako nam je rečeno, BiH će do naredne sesije morati uplatiti ovaj iznos. Podsjećamo da Savjet ministara BiH nije odobrio isplatu tih sredstava, iako je tužena strana u ovom sporu BiH, te su na taj način institucije BiH prebacile lopticu odgovornosti na RS i RiTE "Ugljevik".

Mlađan Mandić, zamjenik pravobranioca BiH, rekao je da je u Hagu održan pripremni postupak u okviru ovog spora, koji je obuhvatio neka uvodna pitanja.

- BiH je uložila prigovore i podnijela zahtjev za bifurkaciju, koja podrazumijeva odvajanje pripremnog i glavnog postupka, odnosno odluke o prigovorima i raspravu o meritumu spora - kazao je Mandić. Prema njegovim riječima, Tribunal je odlučio da je još rano da se odlučuje o bifurkaciji.

- Znači samo je pripremno ročište održano, u kome se odlučivalo o prigovorima i jedne i druge strane, ali sud zbog kratkog vremena nije ni o čemu raspravljao - naveo je Mandić.

On je istakao da je BiH uložila prigovore o odsustvu odgovornosti po sporazumu o pitanju sukcesije, te po pitanju privatizacije, te je poslije tih prigovora Tribunal dao kratak rezime svega.

- Naveli su da se sa sigurnošću ne može tvrditi da bi bifurkacija donijela efikasnost postupka, a da zahtjevi za arbitražom ne pružaju dovoljno informacija da bi se moglo odlučivati o tim prigovorima, pa je prema tome sad na zastupnicima BiH da podnesu još dokaza - rekao je Mandić i dodao da je odgođeno i pitanje snošenja sudskih troškova.

(Foto: sergign/shutterstock.com)
Kako je istakao, BiH još nije uplatila 150.000 USD, koliko je trebalo da uplati kao strana u sporu, na ime troškova arbitraže za ovu godinu, što, kako je kazao, nije dobro sa pravne strane.

- Tako da bi trebalo do sljedeće sesije to uplatiti, jer su Slovenci uplatili umjesto BiH - rekao je Mandić i dodao da se u ovom trenutku ne može reći koliko bi ovaj spor mogao trajati, ali da neće biti kraći od godinu dana.

Prema njegovim riječima, iz zaključaka arbitraže nakon prvog ročišta, a koji su dostavljeni BiH, ne može se ništa naslutiti koliki su izgledi BiH da dobije spor.

- Naravno da se svi uzdamo da će BiH dobiti ovaj spor, ali ne treba se nikada "izuvati prije vode", treba se dobro pripremiti i voditi postupak po pravilima i arbitraže i prava - rekao je on i dodao da će BiH biti naknadno obaviještena o terminu sljedećeg zasjedanja arbitraže.

Podsjećamo da su se slovenačka i bh. strana ranije dogovorile u vezi s izborom trećeg arbitra u ovom postupku, Kristofera Grinvuda iz Velike Britanije, koji će ujedno biti i predsjedavajući arbitražnog vijeća.

Za arbitra u ime BiH predložena je Maja Stanivuković, profesor iz Srbije, a sa slovenačke strane Jan Paulson, iz SAD. Inače, Slovenci su polovinom juna prošle godine podnijeli tužbu protiv BiH pred Međunarodnim centrom za rješavanje sporova u Vašingtonu. Odštetni zahtjev iznosi 750 mil EUR, a ukoliko BiH izgubi spor, on bi sa svim kamatama iznosio čak 3 mlrd KM. Pojašnjenja radi, Slovenija je 1981. godine investirala jednu, a BiH dvije trećine novca u izgradnju TE "Ugljevik", koja je počela s radom 1985. godine.

Termoelektrana je bila dužna Sloveniji redovno isporučivati proizvedenu električnu energiju u skladu s visinom uloženih sredstava u njenu izgradnju. Tako je i bilo sve do početka ratnih dešavanja u bivšoj Jugoslaviji, kada je isporuka prekinuta, dok je u toku ratnih sukoba usljed bombardovanja uništena trafo-stanica u Hrvatskoj, preko koje je struja isporučivana Sloveniji.


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.