Izvor: Novosti | Srijeda, 04.11.2015.| 14:35
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije - BiH je vodeći trgovinski partner

Marko Čadež
Bosna i Hercegovina je najveći spoljnotrgovinski partner Srbije u regionu. Tokom poslednje decenije razmjena je skoro udvostručena i sada dostiže 1,4 mlrd ЕUR godišnje. Prostora za unapređenje saradnje privrednika sa dvije strane Drine ima još i to prije svega u prerađivačkoj i prehrambenoj industriji.

- Privreda koja vuče porijeklo sa nekada zajedničkog jugoslovenskog prostora, blizina tržišta, nepostojanje jezičke barijere, liberalizovana trgovina učinile su zemlje CEFTA najvećim spoljnotrgovinskim partnerom Srbije, poslije EU, a Bosnu i Hercegovinu vodećim trgovinskim partnerom i najvećim izvoznom destinacijom Srbije u regionu i čak trećom u svijetu, poslije Njemačke i Italije - kaže za "Novosti" Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije.

- Trgovina je dominantan oblik ekonomske saradnje naše dvije zemlje, a u robnoj razmeni najzastupljeniji su klasični kupoprodajni poslovi. Sektorski gledano, najveća razmena ostvaruje se kroz trgovinu proizvodima poljoprivrede i prehrambene, hemijske, metalske, kožne i drvne industrije.

Gde su najveće šanse u međusobnoj saradnji privreda BiH i Srbije?

- Privrednici su posebno zainteresovani za obnavljanje i uspostavljanje dugoročnih proizvodnih kooperacija i ostalih, viših oblika privredne saradnje. Oblasti u kojima bi to najbrže moglo da se ostvari su: metaloprerađivačka industrija, prerada voća i povrća, mesa i mlijeka, duvana, proizvodnja motora, građevinskih mašina, autodijelova, traktora, njihovih dijelova i komponenti, opreme za elektroprivredu.

Nekoliko srbijanskih kompanija u BiH je pokrenulo proizvodnju i otvorilo predstavništva. Postoji li interesovanja i drugih firmi da rašire poslovanje u ovoj zemlji?

- Riječ je o nekoliko desetina srpskih kompanija koje su našle svoj interes i investirale u BiH. Prema podacima NBS, od 2005 do 2013. godine neto ulaganja u novcu firmi iz Srbije u BiH iznosila su 842,4 mil EUR, uz dodatnih oko 70 mil EUR neto ulaganja u prošloj i početkom ove godine, obračunatih po novoj metodologiji. Srbija je tako postala drugi najznačajniji investitor u BiH, sa učešćem od oko 18% u ukupnim stranim ulaganjima, od čega najviše u sektor telekomunikacija, proizvodnju i bankarski sektor.

Šta su najveće prepreke u privrednoj saradnji kompanija iz Srbije i BiH?

- Većina necarinskih barijera među zemljama u regionu otklonjena je u proteklim godinama u okviru sprovođenja CEFTA i u međusobnom dijalogu članica, uključujući i prepreke u trgovini na relaciji Srbija-BiH. Dobar primjer je primjena sporazuma i protokola između dvije zemlje o međusobnom priznavanju veterinarskih, sanitarnih i fitosanitarnih uvjerenja. Pokrenuta je i inicijativa za međusobno priznavanje sertifikata i uvjerenja akreditovanih laboratorija za industrijske proizvode. Određene prepreke prisutne su u prometu sjemena sorti i hibrida, zbog toga što u BiH ne postoji sistem i procedura za priznavanje novih sorti i hibrida iz okruženja, kao i u oblasti akcizne politike za pivo, jer su izmjenama akcize domaći proizvođači u BiH dovedeni u povoljniji položaj u odnosu na proizvođače piva iz Srbije. Uvjeren sam da će se i ti momenti riješiti kroz dijalog, u kome značajnu ulogu imaju i privredne komore.

Ove godine je primjetan pad uvoza i izvoza. Zašto?

- Prema podacima za osam mjeseci ove godine vrijednost ukupne robne razmjene sa BiH, kao i sa drugim zemljama, istovremeno je i pala i porasla, zavisno da li je mjerimo dolarima ili evrima. Iskazana u dolarima, smanjena je, u odnosu na isti period prošle godine, za 11,8% - na 1, 063 mlrd USD. U evrima je povećana 8,3% i iznosi 954,9 mil EUR. Ono što je bitnije od procenata na koje su uticale kursne oscilacije jeste da je trgovina sa BiH od 2004. godine zaključno sa 2014. udvostručena. Sa 700 miliona je porasla na bezmalo 1,4 mlrd EUR. Naš izvoz je dostigao gotovo milijardu evra u prošloj godini, bilježimo stalni suficit i pokrivenost uvoza izvozom u ovoj godini je čak 261,3%.

Da li kompanije iz ove dvije zemlje razmišljaju o zajedničkim nastupima na trećim tržištima?

- Ne samo da razmišljaju već u poslovnoj zajednici cijelog regiona, jača svijest da su naše ekonomije i kompanije pojedinačno male da se izbore sa konkurencijom na svjetskom tržištu i da je zato bitno da razvijamo više oblike saradnje, da se udružujemo u klastere i konzorcijume radi zajedničkog nastupa na trećim tržištima i učešća na tenderima za velike infrastrukturne i druge regionalne razvojne projekte, da kreiramo zajedničke regionalne brendove. Tome su doprinijele i aktivnosti privrednih komora zemalja u okviru Berlinskog procesa, donošenje Akcionog plana sa 26 zajedničkih projekata za povezivanje i podršku naših privreda, formiranje Komorskog investicionog foruma... Srbija i BiH su septembra prošle godine potpisale i Memorandum o ekonomskoj saradnji na trećim tržištima. Firme se već povezuju u mnogim sektorima od poljoprivrede, preko namjenske industrije do turizma. Građevinarstvo, metalski i elektro sektor su markirane oblasti međusobne saradnje i u okviru Trilaterale BiH - Srbija - Turska, koja otvara dodatne mogućnosti za povezivanje i zajedničke nastupe naših kompanija.


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.