NavMenu

Teško do tržišta EU - Proizvođači meda iz BiH imaju kvalitet, ali kvantitet nije dovoljan

Izvor: eKapija Četvrtak, 10.09.2015. 14:32
Komentari
Podeli
(Foto: Nitr/shutterstock.com)
Skoro svi proizvođači meda u BiH će sa sigurnošću reći da je njihov med u odnosu na onaj iz regionalnih zemalja daleko kvalitetniji. Za to su zasluzni dobra klima, tradicija i vještina proizvodnje, ali i sve one blagodeti prirode koja okružuje košnice. Zbog toga, mnoge evropske zemlje žele naš med na policama trgovačkih lanaca, ali put do tamo je težak. Izvoz ipak stoji u mjestu.

Razloge zašto se proizvodnja meda u BiH danas svela na nekoliko stotina proizvođača koji pokrivaju svoje lokalno tržište, a nešto uspiju i plasirati dalje, objašnjavaju nam iz Pčelarske zadruge "Žalfija" iz Trebinja.

- Izvoz koče dvije stvari: nemamo dovoljne količine. Npr. Rusi traže 200 tona meda. Da bi se to moglo obezbijediti, trebalo bi okupiti više stotina proizvođača. Komplikovano je i to da se za svakog od njih mora kontrolisati kvalitet, standardi i slično...Teško ih je na jednom mjestu okupiti za jedan tako ozbiljan izvoz - kažu iz "Žalfije".

Drugi razlog je, kako navode, otkupna cijena. Evropljani maksimalno daju 6 KM za otkup, što je vrlo malo za kvalitet koji daje npr hercegovački med. Tamošnji medari prodaju teglu za 18 KM, pa ne žele pristati na tako nisu cijenu.

- Uz svu tu problematiku, nesumnjivo je da papirologiju ne možete izbjeći. Sihronizacija svih proizvođača išla bi sporo. Država jeste obezbijedila da se med može izvoziti, ali dalja pomoć je izostala - ističu u "Žalfiji".

Trebinjska "Žalfija" okuplja 61 proizvođača, koji inače u toh zadruzi mogu da kupe svu potrebnu opremu. U blizini grada, u Petrovom polju, radi i Pčelarski centar, u kojem proizvode prihranu za pčele.

Hercegovački pčelari obično prave med od žalfije (kadulje), drače, livadski med, kao i od vrijeska.

- Zasigurno, ovo je bila izuzetno plodna i kvalitetna godina za prinose meda - zaključuju u "Žalfiji".

To će reći i Edis Talić iz firme "Apimed" iz Sanskog Mosta, koja je plasirala 600 kg meda za Katar. To je, prema njegovim riječima, drugi put da ostvaruju saradnju sa tm zemljom. Ali i on ističe da naš med nije konkurentan onom u Evropi.

- "Apimed" npr pravi isključivo domaći med, a dešava se da u BiH nalazimo dosta uvoznog meda. Mi godišnje napravimo oko 30 tona i uglavnom pokrivamo domaće tržište. Mislim da je pravo rješenje da se u BiH pravi manja količina, a da cijena bude veća. tj. kvalitetom pronaći prava tržišta - kaže Talić.


Naš sagovornik kao lošu praksu navodi to što nailazimo na one koji kilogram meda prodaju za 10 KM, čime je kvalitetan upitan. Zato je, prema njegovom mišljenju, realna cijena dobrog meda oko 15 KM, čime i prodavac može pokriti svoje troškove.

- Činjenica je i da je naše domaće tržište nekontrolisano. Mi naš med šaljemo u Veterinarski zavod USK u Bihaću, jer svaki ulaz meda u naš pogon mora prije toga proći analizu.

Kaže i da optimistično očekuju i izvoz u evropske zemlje, ali da su istovremeno i oprezni. Izdvaja saradnju sa trgovačkim lancem "Bingo" kao izuzetno dobru, jer je to "lanac koji podržava domaću proizvodnju". Osim što proizvode med, "Apimed" preradi i do 100 tona voća, kao i aronije.

Laboratorija


Inače, krajiški proizvođači bagremovog i kestenovog meda ove godine bilježe vrlo uspješne rezultate, dostigavši rekordnih 50 kilograma po košnici.

BiH je ovog ljeta dobila prvu laboratoriju za peludnu analizu meda u Mostaru, kako se na analize ne bi išlo u Hrvatsku i Sloveniju. Laboratorija se nalazi na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

T.B.


Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Energija, Industrija

ArcelorMittal zatvara Koksaru u Zenici, dio radnika prelazi na rad u Njemačku

Kompanija ArcelorMittal Zenica pokušava pronaći načine da izađe iz postojeće situacije s obzirom na to da se zbog niske cijene čelika na svjetskom tržištu suočavaju s velikim izazovima u poslovanju, pa su odlučili obustaviti proizvodnju koksa, izjavio je danas na pres konferenciji generalni direktor AMZ-a, Nikhil Mehta. On je kazao kako je ovo samo jedan od koraka koje u narednom periodu planiraju poduzeti u tom smislu. - Jedan od

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.