Izvor: biznis.ba | Četvrtak, 09.08.2007.| 14:58
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Razlike u poslovanju klasičnog i islamskog bankarstva

Poslovanje na principima islamskog bankarstva prošlih je tridesetak godina prešlo put od egzotičnog eksperimenta do jednog od najbrže rastućih oblika bankarskog poslovanja. Jedina banka na području bivše Jugoslavije koja posluje na principima islamskog bankarstva je sarajevska Bosna Bank International.

U jugoistočnoj Europi uz BBI postoji još samo jedna slična, mala banka u Albaniji koja posluje na načelima islamskog bankarstva. Unatoč uvriježenom mišljenju da je riječ o načinu poslovanja ograničenom uglavnom na arapske zemlje, islamskim se bankarstvom odavno bave i najveće svjetske banke, kao što su Citibank, HSBC, ABN Amro..., koje su osnovale posebne odjele ili tvrtke kćeri.

Vodeće zapadnoevropske i američke banke ne žele propustiti priliku za zaradu u bogatim arapskim zemljama. Najbogatiji u njima svoje financijske transakcije žele obavljati u skladu s vjerskim uvjerenjima kako je "klijent uvijek u pravu", zapadni su im bankari ponudili i opciju islamskog bankarstva, odnosno bankarstva bez naplate kamata koje islam zabranjuje. Islamsko bankarstvo obuhvaća tržište vrijedno 500 milijardi dolara i ostvaruje godišnju stopu rasta od 15 %. To najbolje govori o povećanom interesu za ovakvu vrstu bankarstva.

"Osnovna razlika između islamskog i klasičnog bankarstva je u tome što islamsko izbjegava bilo kakve špekulacije. U svakoj transakciji mora postojati neki stvarni proizvod, nešto što se kupuje i prodaje. Nije dopušteno nenamjensko finansiranje, kao ni kamata. Na neki je način riječ o moralnoj odgovornosti jer se inzistira na tome da se zna kamo novac odlazi i za što se koristi", objašnjava Amer Bukvić, direktor sarajevskog BBI-ja. Kako islamsko bankarstvo dopušta trgovinu i zaradu od trgovine, većina bankarskih proizvoda BBI-ja koncipirana je tako da se klijentima ne obračunava i ne naplaćuje kamata, nego banka umjesto kamate zaračunava naknadu.

Za klijenta velike razlike nema jer je naknada na razini kamatnih stopa kakve naplaćuju ostale banke za iste ili slične proizvode. U konkretnom slučaju, ako klijent želi kupiti automobil ili nekretninu, banka kupuje taj proizvod i potom ga prodaje klijentu po višoj cijeni, odnosno cijeni uvećanoj za trgovačku zaradu banke. Klijent potom banci otplaćuje svoj dug u dogovorenom razdoblju. Dakle, umjesto kamate banka je kupljeni proizvod preprodala skuplje.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.