Berza kao sarajevska tržnica

Sarajevska berza ili SASE jedna je od ustanova čije izvještaje na kraju radnog dana razumije vrlo malo građana Bosne i Hercegovine.

Upravo je iz tog razloga ekipa portala Klix.ba otišla u posjetu Berzi kako bismo njeno poslovanje približili običnim građanima. Iz prvog pogleda na zgradu i prostorije SASE-a zaključili su da ništa nije onako kako se činilo. Nema dramatičnih scena kao na berzi u Njujorku, nema ljutih brokera i nema papirića razbacanih po podu.

- Dreka i vriska – nje zapravo nema ni u Njujorku i civilizovaniji pristup berzama danas preovladava. Ipak, u nekoliko berzi postoji taj tradicionalni pristup iako se danas sve radi elektronski - rekao je direktor Sarajevske berze Tarik Kurbegović za Klix.ba, nakon čega je vrlo pojednostavljeno opisao ulogu SASE-a.

- Berza je kao sarajevska tržnica – mi postavimo štandove, potom dođe jedan koji postavi robu, a drugi dođu i kupuju - rekao je Kurbegović.

Berza je platforma na kojoj se spajaju ponuda i potražnja vrednosnih papira sa kojima se trguje, a sve ostale stvari kojima se berza bavi su popratne aktivnosti. Poenta postojanja berze jeste da omogući vlasnicima vrednosnih papirima da njima trguju.

- Zamislite da su vrijednosni papiri roba koju imate, a bez berze vi njom ne možete trgovati i vaše vlasništvo ne bi imalo smisla - objasnio je Kurbegović.

Almir Mirica, izvršni direktor Sektora trgovine i nadzora SASE-a, objasnio je kako je osnovna funkcija berze vršenje koncentracije naloga za svaki vrijednosni papir.

- Spajanjem naloga dolazimo do tržišne cijene, a njena karakteristika je da obuhvata sve informacije o toj kompaniji. Na taj način tržišna cijena postaje ocjena poslovanja kompanije. Što kompanija bolje posluje, to će tržišna cijena više rasti - rekao je Mirica.

Kurbegović je objasnio kako je otvaranje berze 2001. godine svojevremeno bio logičan slijed događaja.

- Naime, prvi proces koji je pokrenut je proces privatizacije, gdje su društvena preduzeća pretvorena u dioničarska društva. Da biste trgovali udjelom firme mora postojati regulacija pa je pokrenuto osnivanje institucija kao što je vrhovni regulator – Komisija za vrijednosne papire. Paralelno uz nju osnovan je i Registar vrijednosnih papira gdje su pohranjene sve knjige dioničarskih društava – to je specijalna institucija gdje su registrovani svi vlasnici dionica.

Kao logičan slijed dolazi berza gdje se vrši spajanje kupovine i prodaje. Međutim, berza ne učestvuje u trgovanju niti investitori imaju direktan dodir s berzom, tako da nedostaje još jedna karika, a to su brokerske kuće. Oni su ti koji imaju dodira sa investitorima i kojima se vlasnici obraćaju kao prvoj instanci ako hoće da trguju vrijednosnim papirima. Tako su zapravo prve brokerske kuće u Bosni i Hercegovini osnovale Sarajevsku berzu", objasnio je Kurbegović.

Bitno je reći da u cijelom procesu učestvuju četiri ustanove, a to su brokerske kuće, banka depozitar koja vrši transakciju u novcu, registar gdje se upisuju novi i ispisuju stari vlasnici te berza kao centralna platforma na koju su svi konektovani.

- Broj berzi u državi nije ograničen. U Hrvatskoj su također postojale dvije berze, kao i u Crnoj Gori, a kod nas postoje dvije berze isključivo zbog političko-društvene situacije. S druge strane, kapacitet Sarajevske berze omogućava i hiljadu puta veći promet, a u teoriji je čak i neograničen - zaključio je Kurbegović.

Sarajevska berza-burza d.d. Sarajevo

Registar vrijednosnih papira u FBiH Sarajevo

Tarik Kurbegović

vrednosni papiri

hartije od vrednsoti

Almir Mirica

Komisija za vrijednosne