Zašto je uzgoj ribe sve interesantniji za investitore?

Budući da je hrana iz mora koja sadrži proteine ​​sve popularnija, ali ponuda stagnira, uzgoj ribe postaje sve važniji. Od ovog razvoja korist mogu imati investitori.

Prošlog ljeta naučnici su imali razlog za slavlje: u norveškom gradu Trondheimu prvi put je nekome uspjelo u svijetu da uzgoji eksperimenalno larve tune u fazi ranog razvoja. Do tada, komplikovana stvorenja uvijek su umirala u prve tri sedmice. Za komercijalni uzgoj ugroženih morskih životinja ovo bi mogao biti odlučujući korak. Ako je to stvarno moguće, atlantska tuna - jedna od najtraženijih riba na svijetu - rasla bi na veliki način, ne samo na radost ekologa, nego bi i investitori bili zadovoljni.

Sve se vrti oko novca. Povećana potražnja za ribom je u naglom porastu, kao i cijene u proteklih nekoliko godina. Ograničene isporuke mnogih vrsta ribe čini industriju jednom od najzanimljivijih u budućnosti. Akvafarming je porastao u posljednjih nekoliko godina, posebno na tržištima u razvoju. Tu dohodak stanovništva rapidno raste i sve više i više ljudi može priuštiti da jede ribu i meso.

Riba je popularna ne samo zbog svog ukusa, nego i zato što je mnogo zdravija od mesa: ima manje kalorija, bogata je proteinima a njene omega-3 masne kiseline štite od kardiovaskularnih bolesti - što su karakteristične razlike koje zapadni svijet želi. Ljudi 60-tih godina konzumirali su 9,9 kg ribe godišnje u svijetu, a danas je, prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) potrošnja 19 kilograma po osobi. Za 2020. godinu, stručnjaci očekuju prosječnu potrošnju ribe veću od 20 kilograma.

To može biti zdravo, ali ima i tamnu stranu. Žudnja za ribom je već uništila mnoge vrste. Godine prelova su učinile da je oko tri četvrtine lovnih područja iskoristilo svoje limite i brojnim vrstama prijeti izumiranje. Klasični izlov odavno nije dovoljan da zadovolji rastuću potražnju.

- Od 90-ih godina, proizvodnja je zahvaljujući rigoroznim kontrolama ribolovnih kvota relativno stabilna oko 90 miliona tona godišnje - kaže Kristof Eger iz švicarskog "Bonafide Global" ribljeg fonda.

- Uspon u ponudi može se povećati samo kroz razvoj održive akvakulture - naglašava on sve veći značaj uzgoja ribe.

Akva farme sada postoje u cijelom svijetu. Budući da se u priobalnim vodama djelomično prekomerno lovi, sve veći broj zemalja odlučuje se da se prebaci na akvafarming. Posebno je u Aziji u ekspanziji, ali i u drugim regijama. Nedavno je objavljeno da je, na primjer, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima udio akvakulture u ukupnoj proizvodnji ribe povećan na 25%. Širom svijeta, omjer je već znatno veći: oko polovine proizvedene ribe globalno sada dolazi iz farmi. U narednih osam godina, to će biti mnogo više.

Industriji se posao isplati, cijene rastu godinama. Indeks cijena ribe FAO-a je povećan u proteklih deset godina za oko 60%. Obim trgovanja uzgojenom ribom procjenjuje se na više od 130.000.000.000 USD. Od 60-ih godina, proizvodnja ribe godišnje je porasla za gotovo 9% u prosjeku - dva puta više nego u mesnoj industriji. Oko 600 vrsta ribe se sada proizvodi u akvakulturi. Smatra se da se u svijetu najviše uzgaja šarana, zatim soma, tilapia - rod afričke ciklide - i lososa.

Uzgajanje ribe nije lak zadatak. Životinje ponekad reagiraju osjetljivo na promjene u svom okruženju. Tok vode, temperature i svjetlosni uvjeti - sve to se mora replicirati da uzgoj bude uspješan i profitabilan.

- Cijela industrija uzgoja je još uvijek vrlo mlada i fragmentirana. Nove tehnologije su u porastu - kaže Kristof Baldeg opsujući egzotično tržište za investitore.

Prošle godine, on je proveo više od 50 dana na putu da iz prve ruke stekne dojam o potencijalnim firmama za svoje fondove. Posebno u domenu industrije riblje hrane postoji potencijal.

Nova rješenja dolaze sa tunafarmingom iz Norveške. Ova zemlja je pionir u akvakulturi i počela je početkom 70-ih godina sa razvojem akvakulture za losos. Danas, kompanije iz ove zemlje daju ton cijelom svijetu. Najveća na svijetu grupa za uzgoj lososa, "Marine Harvest", trenutno, na primjer, proizvodnjom četinara efikasno i ekološki prihvatljivo hrani ribu. Cijena njene dionice se gotovo utrostručila u protekle tri godine.

Dinamičan razvoj na tržištu će se vjerovatno nastaviti. Kako su inovativne ove kompanije i interesantne za investtitore pokazuje primjer "Cermaq"-a. Budući da ova norveška kompanija posluje ne samo u uzgoju ribe, nego i u proizvodnji stočne hrane, već neko vrijeme je kandidat za preuzimanje. Nakon nadmetanja, koje je uključivalo, između ostalog, Marine Harvest 2013., u septembru prošle godine japanski konglomerat "Mitsubishi" preuzeo je kompaniju za 1.400.000.000 dolara, više od 100.000.000 solara koliko im je ponuđeno prošle godine.

Što se tiče tune, japanski naučnici trenutno su daleko ispred. Zajedno s trgovačkom kućom "Toyota Tsusho" žele izgraditi prvu svjetsku komercijalnu farmu za uzgoj tuna.