Lon poslovi guše razvoj domaćeg brenda - Firme u industriji tekstila, obuće i kože nisu u poziciji da razviju vlastiti proizvod

Iako industrija tekstila, obuće i kože u BiH spada u perspektivnu granu, sa dugom tradicijom i znanjem u proizvodnji, zbog takozvanih lon poslova, u kojima se samo radi za strane kupce, domaće firme iz ove branše nisu u poziciji da razvijaju vlastiti proizvod, a samim tim i svoj brend.

- Ovaj sektor ima svoj budžet da povećava zapošljavanje, od države ne tražimo novac, već samo da nam budu "vjetar u leđa" kada su u pitanju propisi - ističe Međić i dodaje da se ovdje proizvodi za većinu svjetskih i evropskih brendova, od "Boss"-ovih odijela, do najskupljih modela "Adidasa" i "Nike"-ja.

Kako navodi, šanse za domaću industriju tekstila, obuće i kože su u tome što se proizvođači iz EU, koji su dislocirali svoju proizvodnju na Daleki istok, polako počinju vraćati na evropsko tlo, s ciljem da 40% ove branše ostane u Evropi.

- To je strateška odluka EU i naša šansa, jer se kupci vraćaju ovamo, gdje postoji industrijska kultura - rekao je Međić.

Ipak, on je istakao da, pored značajnog izvoza, ova branša i dalje nema svoj brend.

- Brend je teško napraviti pored toliko evropskih brendova, iza kojih stoje moćna organizacija i novac. Nemamo brend, jer su dominantni takozvani lon poslovi, gdje se praktično radi za strane kupce - kazao je on.

Prema njegovim riječima, u ovim poslovima se materijal uopšte ne uračunava, već samo rad.

- Lon poslovi zauzimaju učešće od 90% u ukupnoj proizvodnji ove industrijske grane. Ima nekoliko firmi koje u cjelini rade gotov proizvod, ali objektivno ne mogu da konkurišu na evropskom tržištu - rekao je on.

Rade Pazurević, direktor Fabrike obuće "Sanino" iz Dervente, rekao nam je da firma ima sklopljene ugovore za cijelu godinu i da su proizvodni kapaciteti u potpunosti iskorišteni. Što se tiče opšteg stanja, on kaže da je ključno pitanje stvaranje uslova u RS i BiH, kako bi firme mogle početi da razvijaju svoj vlastiti proizvod.

- U suštini, mi nemamo industriju, već samo prodaju živog rada, što je najgrublji oblik eksploatacije. Sve što proizvedemo, mi izvozimo, ali u suštini izvozimo samo rad - rekao je Pazurević.

Kako je naveo, niko nije u stanju da razvije svoj proizvod, od početka do kraja, sa domaćim repromaterijalom i da na taj način stvori novu vrijednost s vlastitim proizvodom.

Amir Šišić, direktor Fabrike konfekcije "Napredak" iz Tešnja, kaže da je ovo preduzeće znatno uvećalo svoj finansijski rezultat prošle godine, zahvaljujući novim ulaganjima.

- Smatram da je tekstilna industrija perspektivna grana u BiH, jer ova branša ima znanje i vještine, koji su ključni elementi uspjeha u ovom sektoru - kazao je Šišić i dodao da bi država trebalo to da prepozna i da pruži pomoć i razumijevanje.

Kako navodi, jedan od ključnih problema ovog sektora je nekvalifikovanost radnika.

Ipak, Marinko Umičević, tehnički direktor fabrike obuće "Bema", rekao je da su oni krenuli s vlastitom proizvodnjom domaćih cipela, što, kako kaže, predstavlja veliki iskorak za ovu industriju.

- Iako su skupi krediti, mi moramo to pokušati, jer se od lon poslova ne može živjeti - rekao je Umičević i dodao da za početak proizvodnja neće biti velika, te da će proizvoditi obuću za jesen i dječje cipele za školu.