Izvor: eKapija | Petak, 27.03.2015.| 18:09
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Koliko je region energetski bezbjedan - Postojeći objekti stari, velika šansa ulaganje u obnovljive izvore energije

Kada se desi, energetska kriza pogađa širi nivo. Mislim da smo to, kao region, osjetili u prošloj godini, rekao je ministar energetike Srbije Aleksandar Antić na uvodu panela o energetskoj bezbjednosti na konferenciji Biznis plus u četvrtak (26. mart 2015. godine) u beogradskom hotelu "Crowne Plaza".

Prošlogodišnje poplave, ali i igra velikih evropskih energetskih kompanija na koju ne možemo uticati, pokazale su da region mora sarađivati kada je u pitanju ovaj sektor.

Srbiju je prošle godine zadesilo veliki potapanje kolubarskog kopa, rekao je Antić. To se kako kaže odrazilo na uvoz struje i kapacitet proizvodnje.

- Objektivno, kada je energetika u pitanju, moramo zajedno da radimo projekte, kao i da unaprijedimo postojeću saradnju.

S tim je saglasan i Enes Čengić, direktor velike sarajevske kompanije "Energoinvest". Ta firma, zajedno sa kompanijom iz Srbije, radiće dalekovod u Crnoj Gori vrijedan skoro 30 mil EUR. Regionalna saradnja nije strana "Energoinvestu", s obzirom na to da već sarađuju sa hrvatskim "Končarom". Ali u svemu tome, zajedničko svim zemljama zapadnog Balkana, kaže Čengić, je zastarjelost elektro-energetskih objekata.

- Cjelokupan energetski kompleks na Balkanu je veoma star, a nemamo puno novih elektrana i pogona. Ovi što rade su vjerovatno prešli 50 godina starosti, pa time nisu ni toliko pouzdane - ističe Čengić.

Regionalna energetska politika je realnost

Svaka od zemalja Balkana ima specifičan potencijal i prednosti koje u zajedničkim nastupima mogu biti od velike koristi. Antić hvali Zakon o energetici koji su usvojili u decembru 2014. godine, usklađen sa svim evropskim direktivama. Time je i dobijena pohvala od Evropske komisije i Energetske zajednice.

- Paralelno radimo na reorganizaciji i restrukturianju naših velikih preduzeća u energetskom sektoru, prije svega "Elektroprivredi Srbije" i "Srbijagasu". "Srbijagas" će od 1. jula 2015. funkcionisati po energetskim direktivama i biće reorganizovan u holding sa dva preduzeća - "Nezavisni operator transporta" i "Nezavisni operator distributivnog sistema". Spremamo Zakon o rudarstvu i geološkim istraživanjima, jer je veliki potencijal Srbije u rudnim bogatstvima.

Antić sa optimizmom gleda na transbalkanski koridor, kojim bi se struja sa istoka, od Moldavije preko Rumunije, prenosila do Srbije i Crne Gore, do granice sa BiH, kao i mogućnošću širenja ka Italiji.

- Energetska bezbjednost je prije svega vezana za diverzifikaciju izvora i ruta snabdijevanja. Mi na zapadnom Balkanu moramo biti otvoreni za sve projekte koji će značiti bolju budućnost - zaključio je ministar energetike Srbije Aleksandar Antić.

Umjesto nacionalnih energetskih politika, sada je na sceni regionalna, i to je realnost, kazao je Dragan Kovačević, predsjednik uprave "Jadranskog naftovoda" - JANAF. Umreženost energetskih sistema je važna u Evropskoj uniji, a Hrvatska je zemlja koja ima najbolju umreženost u EU

- Hrvatska je posljednjih godina ucrtana na mape Evrope i svijeta što se tiče energetskog potencijala. Posebna borba se vodi oko LNG terminala na Omišlju. Danas smo svjedoci da se energetska politika u svijetu mijenja, što pokazuju posljednja dešavanja u Rusiji. Sve to je dobro za regiju. "Jadranski naftovod" će ove godine napraviti najbolji rezultat u svojoj istoriji, zato što je cijeli biznis prebačen sa istoka na Mediteran. Regija ima veliku korist u svemu tome - ističe Kovačević.

Prema njegovim riječima, Hrvatska ima najbolji geostrateški položaj kada je riječ o energetskim "putevima" - naftovod i gasovod koji ide preko LNG terminala. Ta zemlja sada ima 70% gasa i 20% nafte, što je veliki postotak za jednu evropsku zemlju, kaže Kovačević.

JANAF dobija 67% prihoda od izvoza nafte, najviše ka Mađarskoj i Slovačkoj, ali i Pančevu u Srbiji.

Ako se vratimo na BiH i Srbiju, one kaže direktor "Energoinvesta", zavise od distributera poput Mađarske, te su time i ucijenjene. Sve se svodi na "uzmi ili ostavi".

BiH i Srbija će prve kilovate od energije vjetra dobiti 2016. godine. "Elektroprivreda HZ HB" angažovana je na VE "Mesihovina" kod Tomislavgrada, vrijednoj čak 156 mil KM.

Za 92 MW instalisane snage za vjetroparkove Srbija je dala status povlašćenog proizvođača i ti projekti su u toku. Ministar energetike se nada da će prvi kilovati poteći naredne godine. Inače, Srbija se može pohvaliti činjenicom da je svaki četvrti vjetrogenerator u Evropi napravljen u fabrici "Siemens" u Subotici.

Teodora Brnjoš

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.