Uvođenje poreza zaustavilo razvoj tvornice kafe Vispak

Vispak je jedna od rijetkih tvornica u BiH koja proizvodnju, zahvaljujući relativnoj udaljenosti od borbenih djelovanja, nije prekidala. To poduzeće iz Visokog već 35 godina proizvodi kafu koja se prije rata prodavala u cijeloj zajedničkoj državi pa čak i u inozemstvu. Direktor Vispaka Džemal Čabaravdić kaže kako je poduzeću sada cilj ponovna međunarodna afirmacija. Kaže kako je posljednjih godina menadžment radio na povećanju tržišnog udjela, povećanju proizvodnje i stvaranju novih proizvoda kao i na povećanju izvoza. Čabaravdić kaže kako im u prilog nije išlo donošenje Zakona o posebnim porezima akcizama početkom 2005. jer je tim zakonom "napravljen potpuni poremećaj na tržištu kafe".

"Dobili smo poseban porez ne samo na sirovu nego i na prerađenu kavu, tako da je svaki prerađeni kilogram kave bio opterećen sa oko 0,64 EUR. Tržište BiH je postalo meta proizvođača kave iz susjednih zemalja i nekih intvrtki, a što je najgore, ta povećana cijena kave stvorila je prostor za švercere jer su prerađivali kafu bez registriranja i plaćanja posebnog poreza te drugih doprinosa i poreza. Dobili smo ozbiljnu konkurenciju u uvoznoj kavi i kavi koja se na domaćem tržištu prerađuje nelegalno", rekao je direktor Vispaka. Čabaravdić tvrdi kako im u prilog nije išlo ni uvođenje PDV-a jer je to Vispak primoralo na smanjenje troškova proizvodnje i osobnih dohodaka kako bi pravili što manji gubitak. Unatoč tome, povećali su prodaju svih proizvoda, te povećali izvoz. Direktor Vispaka očekuje brzu imjenu Zakona o posebnim porezima kako bi se "normaliziralo stanje i BiH proizvođače kafe dovelo u ravnopravan položaj s proizvođačima iz susjednih zemalja Srbije i Hrvatske na tržištu BiH". Takva izmjena omogućila bi Vispaku akumuliranje dobiti potrebne za razvoj, tvrdi Čabaravdić što je zaustavljeno 2005. tada usvojenim Zakonom o posebnim porezima. Vispak je privatiziran javnim upisom dionica 2001. za privatizacijske certifikate. Privatizacija je počela još prije rata tzv. Markovićevom privatizacijom koja je poslije rata bila provjeravana. Većinski vlasnici Vispaka su njegovi uposlenici, a ostatak imaju investicijski fondovi za koje Čabaravdić kaže kako nisu "baš najbolji partneri za nova ulaganja". Rekao je kako postoje planovi za promjenu vlasničkih odnosa, odnosno kupnju dijela vlasništva od fondova kako bi se stvorili uvjeti za nova ulaganja. Vipakov menadžment jedan je od pokretača akcije "Kupujmo domaće" u BiH kojom se pokušava zaštititi i promovirati domaća proizvodnja. "Naš proizvod treba biti konkurentan proizvodima s kojima želimo voditi lojalnu tržišnu utakmicu", kaže direktor Vispaka.