Stopa softverskog piratstva u BiH pala na 68% - Domaća privreda i dalje trpi veliku štetu

Stopa nelegalnog softvera instaliranog na personalne računare u Bosni i Hercegovini u 2006. godini smanjila se za daljih 1% u odnosu na godinu ranije i iznosi 68%. I pored trenda opadanja stope softverskog piratstva, gubici koje softversko piratstvo uzrokuje povećali su se za milion dolara te ukupno iznose 14 miliona dolara.

Promatrajući cijelu regiju Centralne i Istočne Europe (68%), Bosna i Hercegovina je na regionalnom prosjeku. U užoj regiji, BiH drži deseto mjesto, nakon Mađarske (42%) i Slovenije (48%), Hrvatske (55%) dok sa višim stopama piratstva slijede, Makedonija (69%), Bugarska (69%), Rumunija (69%), Albanija (77%), Srbija (78%) te Crna Gora (82%).

Ovo su samo neki od zaključaka četvrte Globalne studije o stopama softverskog piratstva, koju je danas predstavilo udruženje Business Software Alliance (BSA). Ovu nezavisnu studiju za BSA je proveo IDC, vodeća istraživačko-analitička kuća svjetske IT industrije.

Prema posljednjoj Studiji o ekonomskim posljedicama softverskog piratstva, koju je za BSA također proveo IDC, smanjenjem stope softverskog piratstva za samo 10%, Bosna i Hercegovina bi do 2009. ostvarila povećanje godišnjeg prihoda u IT oblasti za dodatnih 97 miliona dolara, povećanje godišnjih poreznih prihoda za novih 14 miliona dolara, te otvaranje 1400 novih radnih mjesta u sektoru informatičkih tehnologija.

"Trend smanjenja stope piratstva u Bosni i Hercegovini, rezultat je, prije svega, podizanja javne svijesti i senzibiliteta u pogledu štetnosti piratstva, naročito u poslovnom sektoru, kako među firmama koje se bave prodajom računarske opreme, tako i među firmama korisnicima.

Još uvijek visoka stopa piratstva u BiH od 68% uzrokuje gubitak prihoda od čak 14 miliona dolara. Zbog toga je neophodno nastaviti sa maksimalnim naporima kako bi se ovaj trend pada stope piratstva ne samo zadržao, nego i ubrzao, jer se na taj način ostvaruju značajne koristi i direktni doprinosi razvoju bosanskohercegovačke privrede", rekao je Džemil Sabrihafizović, pravni savjetnik BSA u Bosni i Hercegovini i dodao "U prošloj 2006. godini organizirali smo edukativnu kampanju, kao i treninge za predstavnike institucija nadležnih za provođenje zakona koji reguliraju ovu oblast, i sigurno su te aktivnosti doprinijele smanjenju stope piratstva u BiH. Mi ćemo nastaviti sa sličnim aktivnostima, ali i na pokretanju postupaka protiv učesnika u nelegalnom prometu softvera."

Sljedeći grafikon prikazuje stope piratstva u regiji centralne i istočne Evrope (CEE).

Globalni rezultati studije o stopama softverskog piratstva

Prosječna stopa softverskog piratstva u svijetu i dalje je ostala na 35%, dok su globalni gubici porasli za čak 15% i iznose vrtoglavih 40 milijardi američkih dolara. Širom svijeta, na svaka dva dolara koja se ulože u legalan softver, jedan se dolar izgubi na nelegalnom softveru. Najveći napredak u posljednje tri godine na svjetskom nivou pokazuju Kina, čija je stopa pala za 10%, te Rusija, u kojoj je stopa manja za 7%. Od 102 zemlje u kojima je provedeno istraživanje, pad softverskog piratstva zabilježen je u 62 zemlje, a rast u 13 zemalja.

„Idemo naprijed, to je dobra vijest, no unatoč tome, još uvijek imamo mnogo posla kako bismo smanjili neprihvatljive nivoe piratstva“, rekao je Robert Holleyman, predsjednik i CEO BSA. „Gubici u 2006. su značajni i zasigurno će se negativno odraziti na zaposlenost u IT industriji, prihode kompanija, ali i na budžete određene za daljnje inovacije i razvoj novih tehnologija.“

Evropska Unija je u 2006. zadržala stopu softverskog piratstva od 35%, kao i u godini ranije. Ipak, gubitak zbog softverskog piratstva smanjio se za milion dolara i iznosi 11 miliona dolara.

Globalna studija o stopama softverskog piratstva odnosi se na sve softverske pakete koji se koriste na personalnim računarima – uključujući desktop, prijenosne i džepne računare. Studijom nisu obuhvaćene druge vrste softvera, kao što je softver koji se koristi na mainframe računarima ili serverima. IDC je koristio vlastite statistike o softverskim i hardverskim isporukama te angažirao IDC analitičare u 50 zemalja koji su potvrdili trendove softverskog piratstva.