NavMenu

Kako smo prestali pisati novogodišnje čestitke?

Izvor: eKapija Srijeda, 31.12.2014. 08:32
Komentari
Podeli
Bližnjima, prijateljima i kolegama za svaku Novu godinu uvijek poželimo sve najljepše, sada uglavnom porukom ili mejlom. Počelo je na dvoru kraljice Viktorije, mada je interesantno da su novogodišnje poruke Josipu Brozu obilježile jednu epohu, prenosi RTRS.

Običaj slanja novogodišnjih čestitki je paganski i potiče još iz vremena drevne Kine, kada su želje za dobrim zdravljem razmjenjivane tokom proljećnog festivala, odnosno proslave kineske Nove godine, a novogodišnjim grafikama ukrašavani domovi, piše "Politika.rs".

U starom Egiptu, želje su prenošene u svicima od papirusa, a u Evropi se čestitke pojavljuju početkom 15. vijeka u tehnici drvoreza, na ručno rađenom papiru.

Prva štampana čestitka nastala je tek 1843. godine u Londonu, po narudžbini Henrija Kola, prvog direktora "Muzeja Viktorije i Alberta". Poznatom piscu i novinaru dosadio je do tada ustaljeni običaj iscrpljujućih i skupih posjeta rodbini i prijateljima i neposredno izražavanje najljepših želja povodom božićnih praznika, pa je člana Kraljevske akademije Džona Kalkota Horslija zamolio da mu ručno naslika čestitku na kojoj je prikazana porodica okupljena oko praznične trpeze.

Istoričarka umjetnosti Ana Panić podsjeća da je tada odmah reagovala i sama kraljica Viktorija, naloživši da se napravi serija sličnih ilustracija. Tako je krenulo.

- Sa napretkom tehnologije, izumom litografije i razvojem poštanskog sistema, čestitke postaju dostupne svima i predstavljaju uobičajen način iskazivanja lijepih želja za novogodišnje i božićne praznike širom svijeta. Motivi na čestitkama, pored onih uobičajenih, kao što su Djeda Mraz i ukrašeno drvo, pratili su aktuelne svjetske događaje, kao što je slučaj i sa modom. Takođe, često su bili naslikani prasići, što je trebalo da simbolizuje bogatu prazničnu trpezu – priča Panić.

Kao kustoskinji Muzeja istorije Jugoslavije, Ani Panić je kroz ruke prošla zbirka koja je na neki način obilježila epohu vladavine Josipa Broza Tita od 1945. do 1980. godine.

- Čestitke koje je Broz primao i slao u tom periodu čine pravu malu istoriju želja druge polovine prošlog vijeka i od zaborava čuvaju jedno vrijeme – kaže Panić.

– Slali su mu ih najuticajniji državnici tog vremena, ali i neki sasvim obični građani. Doduše, sve je to bilo organizovano i unaprijed pripremano. Ipak, Titov protokol je funkcionisao besprijekorno i svako ko bi poslao čestitku dobijao je kao odgovor zahvalnicu.


U pomenutoj zbirci su i telegrami i oficijelne čestitke predsjednika mnogih zemalja svijeta, sa njihovim potpisima, poput čestitki iz Bijele kuće Žakline i Džona Kenedija, Džimija Kartera, Lindona Džonsona, čestitke Leonida Brežnjeva, Fidela Kastra, Žorža Pompidua, Sandra Pertinija, Elene i Nikolaja Čaušeskua, Idi Amina, Nehrua, Nasera, Ho Ši Mina, kao i raznih carskih i kraljevskih porodica, pa zatim pape Jovana Pavla Drugog, patrijarha srpskog Germana...

Poseban kuriozitet predstavljaju originalni rukopisi koje je Tito slao Staljinu, Čerčilu i Ruzveltu, čestitajući im novu 1945. godinu.

Novogodišnje čestitke lagano odlaze u istoriju. Poruke i mejlovi, podržani moćnim mobilnim telefonima i brzim internetom, nezadrživo guraju stare običaje u zaborav, maksimalno skraćujući put najljepših želja od pošiljaoca do primaoca. Ali, nije li i ser Henri Kol, s početka naše priče, želio da uštedi vrijeme kada je naručio izradu prve čestitke? Proteklih 170 godina učinilo je svoje, prenio je portal RTRS-a.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Energija, Industrija, Saobraćaj

Ruski Zarubežnjeft želi još investicija u RS - U fokusu gasifikacija, solarna energija i širenje prodajne mreže

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić razgovarao je danas u Banjaluci sa zamjenikom generalnog direktora kompanije Zarubežnjeft (Zarubezhneft) Igorom Šćelkunovim. Na sastanku je razgovarano o poslovanju kompanije Zarubežnjeft u Republici Srpskoj, mogućnostima daljeg investiranja, te je izražen interes za unapređenje saradnje. Šćelkunov je istakao da je ova ruska kompanija zainteresovana da nastavi investiranje u

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.